KYC u Hrvatskoj
KYC je u Hrvatskoj zakonska obveza za obveznike Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma: banke i druge financijske institucije, vanjske računovođe, revizore, posrednike u prometu nekretnina, priređivače igara na sreću i druge. Zakon te postupke naziva dubinskom analizom stranke.
Što KYC obuhvaća
| Korak | Što se utvrđuje |
|---|---|
| Identitet stranke | podaci o fizičkoj ili pravnoj osobi i provjera na temelju pouzdanih i neovisnih izvora |
| Stvarni vlasnik | fizička osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira stranku |
| Namjena odnosa | čime se stranka bavi i kakve transakcije očekuje |
| Rizik | razina rizika stranke, koja određuje opseg provjere |
| Praćenje | odgovaraju li transakcije profilu stranke; ažuriranje podataka |
Pojačana provjera
Pojačana dubinska analiza obvezna je, među ostalim, za politički izložene osobe, stranke povezane s visokorizičnim trećim državama s popisa Europske komisije i složene ili neobično velike transakcije bez vidljive ekonomske ili pravne svrhe. Uključuje utvrđivanje izvora sredstava i imovine i suglasnost višeg rukovodstva za poslovni odnos s politički izloženom osobom.
KYC na daljinu
Identitet stranke može se utvrditi i na daljinu, na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili videoelektroničkom identifikacijom koja ispunjava propisane tehničke uvjete.
Primjer
Pri otvaranju računa za novo društvo banka utvrđuje identitet osobe ovlaštene za zastupanje, pribavlja izvadak iz sudskog registra i Registra stvarnih vlasnika, utvrđuje vlasničku strukturu do fizičkih osoba i bilježi očekivani opseg poslovanja. Ako se kasnije transakcije znatno razlikuju od tog profila, banka ih dodatno provjerava.