Članci o propisima za hrvatske tvrtke.
Objašnjavamo obveze iz hrvatskih i europskih propisa: zaštitu podataka, kibernetičku sigurnost, sprječavanje pranja novca, umjetnu inteligenciju, radno pravo i druge teme. Članke pišu stručnjaci iz prakse.
Sve objave
26 članakaNovi Zakon o radu 2026.: što se mijenja i kada stupa na snagu
Zakon o radu mijenja se zbog dviju direktiva EU-a: o transparentnosti plaća i o radu putem digitalnih platformi. Objašnjavamo dokle je stigao postupak, što se mijenja, što vrijedi danas i kako se poslodavci mogu pripremiti.
Uredba o kibernetičkoj sigurnosti: 13 mjera, razine i samoprocjena (2026.)
Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/24) propisuje 13 mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima u tri razine. Objašnjavamo kako se određuje razina, koje su mjere obvezne, u kojem ih roku treba provesti te kako izgledaju samoprocjena i revizija.
Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA): kada je obvezna i kako je provesti (2026.)
Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA) obvezna je kad obrada vjerojatno prouzroči visok rizik za prava pojedinaca. Objašnjavamo slučajeve iz čl. 35. GDPR-a i s popisa AZOP-a, obvezni sadržaj procjene, korake provedbe, prethodno savjetovanje s AZOP-om i primjer iz prakse.
ESG izvještavanje i CSRD: tko je obveznik u Hrvatskoj (2026.)
Izmjenama Zakona o računovodstvu iz lipnja 2026. obveza izvještavanja o održivosti suzila se na poduzetnike s više od 1.000 radnika i više od 450 milijuna eura netoprihoda. Objašnjavamo što je ESG, tko i od kada izvještava prema CSRD-u, što su ESRS i dvostruka značajnost te kako se manji poduzetnici u lancu vrijednosti mogu zaštititi od pretjeranih upitnika.
ISO 27001: što je, zahtjevi i kako se certificirati (2026.)
ISO/IEC 27001 međunarodna je norma za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS). Objašnjavamo što norma zahtijeva, što sadrži Prilog A s 93 kontrole, kako teče certifikacija i kako se ISO 27001 odnosi prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, GDPR-u i DORA-i.
KYC i dubinska analiza stranke: kako je provesti prema ZSPNFT-u (2026.)
KYC nije samo preslika osobne iskaznice. Objašnjavamo što obuhvaća dubinska analiza stranke prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma: kada se provodi, kako se utvrđuje stvarni vlasnik, kada je dopuštena pojednostavljena, a kada je obvezna pojačana analiza, pravila za politički izložene osobe i čuvanje dokumentacije.
Ransomware: što je i kako zaštititi tvrtku (2026.)
Ransomware može u nekoliko sati zaustaviti cijelo poslovanje. Objašnjavamo što je ransomware, kako ulazi u tvrtku, koje mjere zaštite najviše smanjuju rizik, što učiniti ako vas pogodi i kada napad morate prijaviti CSIRT-u i AZOP-u.
Sprječavanje pranja novca (AML): tko su obveznici i koje su obveze (2026.)
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ne obvezuje samo banke. Obveznici su i mjenjačnice, priređivači igara na sreću, agencije za nekretnine, trgovci plemenitim metalima, revizori, porezni savjetnici i vanjski računovođe te, za određene poslove, odvjetnici i javni bilježnici. Objašnjavamo tko je obveznik i što mora napraviti.
Ugovor o obradi osobnih podataka (DPA): obvezni sadržaj prema GDPR-u (2026.)
Tvrtka koja obradu osobnih podataka povjerava vanjskom pružatelju usluga, primjerice računovodstvenom servisu, IT podršci ili usluzi u oblaku, s njim mora sklopiti ugovor o obradi. Objašnjavamo tko je voditelj, a tko izvršitelj obrade, što ugovor mora sadržavati prema čl. 28. GDPR-a i kako provjeriti ugovor koji nudi dobavljač.
Videonadzor i GDPR: pravila za tvrtke u Hrvatskoj (2026.)
Videonadzor je obrada osobnih podataka. Objašnjavamo što propisuju GDPR, Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakon o zaštiti na radu: kada je videonadzor dopušten, što mora pisati na oznaci, koliko se čuvaju snimke, tko im smije pristupiti i kako se smiju nadzirati radnici.
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti: obveze poslodavaca (2026.)
Poslodavci s najmanje 50 radnika moraju imati sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i povjerljivu osobu. Objašnjavamo što traži Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti nakon izmjena iz studenoga 2025., koji su rokovi za postupanje po prijavi i koje kazne prijete poslodavcu.
AZOP kazne 2025.: pregled i analiza najvećih slučajeva
AZOP je u 2025. izrekao 13 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6,73 milijuna eura, uključujući 4,5 milijuna eura Telemachu i 1,5 milijuna eura Erste banci. Donosimo pregled kazni po godinama prema podacima AZOP-a, analizu najvećih slučajeva i pouke za tvrtke.
DORA uredba: digitalna operativna otpornost financijskog sektora (2026.)
DORA (Uredba (EU) 2022/2554) primjenjuje se od 17. siječnja 2025. na banke, osiguratelje, investicijska društva, institucije za platni promet i druge financijske subjekte. Objašnjavamo tko je obveznik, što DORA traži u upravljanju IKT rizicima, prijavi incidenata, testiranju i radu s dobavljačima te kako je provodi hrvatski zakon.
Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act): obveze za tvrtke (2026.)
Akt o umjetnoj inteligenciji razvrstava sustave umjetne inteligencije prema riziku. Zabranjene prakse i obveza pismenosti u području umjetne inteligencije primjenjuju se od veljače 2025., a izmjenama iz srpnja 2026. rokovi za visokorizične sustave pomaknuti su na prosinac 2027. i kolovoz 2028. Objašnjavamo što to znači za tvrtke.
Transparentnost plaća: direktiva EU-a i izmjene Zakona o radu (2026.)
Direktivu (EU) 2023/970 o transparentnosti plaća države članice morale su prenijeti do 7. lipnja 2026. Objašnjavamo što donosi, dokle je Hrvatska stigla s izmjenama Zakona o radu i što poslodavci trebaju pripremiti već sada.
Sukob interesa na radnom mjestu: primjeri i kako ga spriječiti (2026.)
Sukob interesa nastaje kad privatni interes zaposlenika može utjecati na njegove poslovne odluke. Objašnjavamo što kaže hrvatsko zakonodavstvo za javni i privatni sektor, donosimo primjere iz prakse i pokazujemo kako tvrtka može sukob interesa prepoznati, prijaviti i riješiti.
Sprječavanje korupcije u tvrtkama: zakon, kazne i obveze (2026.)
Korupcija nije samo problem javnog sektora. Kazneni zakon kažnjava i podmićivanje u gospodarskom poslovanju, a tvrtka za podmićivanje koje počini njezina odgovorna osoba može odgovarati novčanom kaznom do 20 milijuna eura ili iznimno do 10 % godišnjeg prihoda. Objašnjavamo koja su kaznena djela propisana, kada tvrtka odgovara i kako izgraditi antikorupcijski program.
Prava ispitanika prema GDPR-u: vodič za tvrtke (2026.)
GDPR pojedincima daje pravo na pristup, ispravak, brisanje, ograničenje obrade, prenosivost podataka i prigovor. Objašnjavamo što koje pravo znači, kada tvrtka smije odbiti zahtjev, u kojem roku mora odgovoriti i kako postaviti postupak za zahtjeve ispitanika.
Pojmovnik usklađenosti: ključni pojmovi iz propisa za hrvatske tvrtke (2026.)
Kratke i točne definicije pojmova koje tvrtke susreću u hrvatskim i europskim propisima: zaštita podataka, kibernetička sigurnost, sprječavanje pranja novca, korupcija i sukob interesa, prijavljivanje nepravilnosti, radno pravo, održivost i umjetna inteligencija. Uz pojmove navodimo propis i, gdje postoji, poveznicu na detaljnije objašnjenje.
Phishing napadi: što su, primjeri i kako ih prepoznati (2026.)
Phishing je prijevara u kojoj napadač lažnom porukom navodi žrtvu da otkrije lozinku, podatke o kartici ili uplati novac. Objašnjavamo što znači phishing, koje vrste postoje, kako izgledaju tipični primjeri, kako ih prepoznati i što učiniti ako ste kliknuli.
NIS2 i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti: što tvrtke moraju znati (2026.)
Hrvatska je NIS2 direktivu prenijela Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, koji je na snazi od 15. veljače 2024. Objašnjavamo tko je obveznik, kako teče kategorizacija, koji su rokovi za prijavu incidenata, koje su kazne i što mora napraviti uprava.
Kritična infrastruktura u Hrvatskoj: Zakon o kritičnoj infrastrukturi i NIS2 (2026.)
Hrvatska ima dva povezana propisa za ključne usluge: Zakon o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25), koji uređuje otpornost kritičnih subjekata, i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, kojim je prenesena NIS2 direktiva. Objašnjavamo tko je kritični subjekt, koje obveze ima i kako se ta dva propisa povezuju.
Kibernetička sigurnost za zaposlenike: pravila i obveze tvrtki (2026.)
Što je kibernetička sigurnost i kako je zaposlenici provode u svakodnevnom radu: prepoznavanje phishinga i lažnih naloga za plaćanje, lozinke i višefaktorska autentifikacija, rad na daljinu i prijava incidenata. Uz pregled obveza edukacije zaposlenika prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, DORA-i i GDPR-u.
GDPR privola: primjeri i kako je pravilno prikupiti (2026.)
Privola je jedna od šest pravnih osnova za obradu osobnih podataka prema GDPR-u i vrijedi samo ako je dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena. Objašnjavamo kada je privola potrebna, kako napisati valjan tekst privole, donosimo primjere za newsletter i kolačiće te pravila za povlačenje i dokazivanje.
E-learning u tvrtkama: online edukacija zaposlenika o propisima (2026.)
Hrvatski i europski propisi sve češće izričito traže edukaciju zaposlenika i uprave: Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, Zakon o sprječavanju pranja novca, DORA, Zakon o zaštiti na radu i Akt o umjetnoj inteligenciji. Objašnjavamo koje su obveze, kada je e-learning dobar izbor, kako dokazati da je edukacija provedena i kako odabrati program.
GDPR kazne u Hrvatskoj: koliko iznose i kako ih izbjeći (2026.)
AZOP je u 2025. izrekao 13 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6,73 milijuna eura, a najveća je iznosila 4,5 milijuna eura. Objašnjavamo koliko GDPR kazne mogu iznositi, kako AZOP određuje njihovu visinu, koji propusti najčešće dovode do kazne i kako se tvrtka može zaštititi.