Što je sprječavanje pranja novca
Sprječavanje pranja novca, u praksi poznato i kao AML (od engl. anti-money laundering), skup je mjera kojima se sprječava da se nezakonito stečen novac uvede u legalne financijske tokove i prikaže kao zakonit prihod. Iste mjere služe i za sprječavanje financiranja terorizma.
Pranje novca ne odvija se samo preko banaka. Za to se koriste i kupoprodaje nekretnina, osnivanje društava, trgovina vrijednim predmetima i plaćanja u gotovini. Zato zakon obvezuje širok krug djelatnosti, a ne samo financijske institucije.
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
U Hrvatskoj obveze propisuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT), objavljen u Narodnim novinama br. 108/2017, s izmjenama iz 2019. i 2022. godine. Izmjenama koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. iznosi su izraženi u eurima, proširen je krug pružatelja usluga virtualne imovine i uveden njihov registar pri HANFI, uveden je registar pružatelja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima, a propisane su nove kazne.
Zakon razrađuju pravilnici ministra financija, primjerice Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provedbe mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke (NN 109/2024).
Središnje tijelo sustava je Ured za sprječavanje pranja novca, ustrojen u Ministarstvu financija, koji zaprima obavijesti obveznika i analizira sumnjive transakcije. Nadzor nad obveznicima provode Hrvatska narodna banka (kreditne institucije, institucije za platni promet i elektronički novac), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (investicijski fondovi, društva za osiguranje, pružatelji usluga virtualne imovine i drugi) , Financijski inspektorat (većina nefinancijskih obveznika, uključujući profesionalne djelatnosti) i Porezna uprava (priređivači igara na sreću).
Tko je obveznik
Članak 9. Zakona navodi obveznike. Najvažnije skupine su:
| Skupina | Obveznici |
|---|---|
| Financijski sektor | kreditne institucije i kreditne unije, institucije za platni promet i elektronički novac, investicijska društva i fondovi, mirovinska društva (dobrovoljni fondovi), društva za osiguranje i zastupnici i posrednici u životnom osiguranju, faktoring i leasing društva |
| Gotovina i vrijedni predmeti | ovlašteni mjenjači, trgovci plemenitim metalima i dragim kamenjem, trgovci umjetninama i antikvitetima te galerije i aukcijske kuće pri transakcijama od 10.000 eura i više |
| Igre na sreću | priređivači lutrijskih igara, igara u kasinima, klađenja i igara na automatima, uključujući online igranje |
| Nekretnine | posrednici u kupoprodaji nekretnina, a kod najma samo pri mjesečnoj najamnini od 10.000 eura i više |
| Virtualna imovina | pružatelji usluga skrbništva, razmjene i trgovanja virtualnom imovinom |
| Usluge društvima | pružatelji usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima, primjerice osnivanje društava i usluge registriranog sjedišta |
| Profesionalne djelatnosti | revizorska društva i samostalni revizori, porezni savjetnici, vanjski računovođe koji obavljaju računovodstvene poslove za druge, a za određene poslove i odvjetnici i javni bilježnici |
Odvjetnici i javni bilježnici obveznici su kad za stranku sudjeluju u financijskim transakcijama ili transakcijama s nekretninama ili pomažu u njihovu planiranju i provedbi. Isto vrijedi i za vanjske računovođe kad uz računovodstvene poslove sudjeluju u takvim transakcijama. Riječ je o transakcijama u vezi s:
- kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
- upravljanjem novcem, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom stranke
- otvaranjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za financijske instrumente i upravljanjem njima
- prikupljanjem sredstava za osnivanje društva, njegovo poslovanje ili upravljanje njime
- osnivanjem trustova, društava, zaklada ili sličnih pravnih uređenja, njihovim poslovanjem ili upravljanjem njima
- pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima.
Veličina tvrtke nije presudna. Mali računovodstveni servis, agencija za nekretnine ili mjenjačnica imaju iste vrste obveza kao i velike tvrtke, samo ih provode razmjerno svojoj veličini i riziku.
Ograničenje plaćanja gotovinom
Neovisno o tome je li tvrtka obveznik, članak 55. Zakona zabranjuje svakoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj, osim priređivača igara na sreću, da primi ili obavi plaćanje u gotovini od 10.000 eura ili više. Zabrana vrijedi i kad se iznos podijeli na više povezanih gotovinskih plaćanja. Za prekršaj je propisana kazna za pravnu osobu od 4.640 do 46.450 eura.
Obveze obveznika
Analiza rizika
Svaki obveznik mora izraditi analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma (čl. 12.). U njoj procjenjuje koliko je izložen zlouporabi s obzirom na stranke, države i zemljopisna područja, proizvode, usluge, transakcije i kanale dostave. Analiza rizika određuje koliko će se strogo provjeravati koje stranke i transakcije, pa mora odgovarati stvarnom poslovanju obveznika. Preuzeta analiza drugog obveznika gotovo nikad nije dovoljna.
Dubinska analiza stranke
Dubinska analiza stranke, u praksi poznata i kao KYC, obuhvaća (čl. 15.):
- utvrđivanje i provjeru identiteta stranke
- utvrđivanje stvarnog vlasnika stranke i provjeru njegova identiteta
- prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa ili transakcije
- stalno praćenje poslovnog odnosa, uključujući provjeru transakcija i, prema potrebi, izvora sredstava.
Ovisno o riziku, provodi se uobičajena, pojednostavljena ili pojačana dubinska analiza. Pojačana se primjenjuje, među ostalim, na politički izložene osobe i stranke povezane s visokorizičnim trećim državama. Kako dubinska analiza izgleda u praksi, objašnjavamo u članku KYC i dubinska analiza stranke.
Stvarni vlasnik i Registar stvarnih vlasnika
Stvarni vlasnik je fizička osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira stranku. Pravne osobe moraju podatke o stvarnim vlasnicima upisati u Registar stvarnih vlasnika, a obveznici te podatke koriste u dubinskoj analizi. Registar ne zamjenjuje vlastitu provjeru: obveznik i dalje mora utvrditi stvarnog vlasnika i provjeriti odgovaraju li podaci stvarnom stanju.
Obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca
- Sumnjive transakcije. Kad obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da je transakcija povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, mora se suzdržati od njezina izvršenja i o njoj obavijestiti Ured prije izvršenja (čl. 56.). Ako to zbog prirode transakcije ili drugih opravdanih razloga nije moguće, obavještava ga nakon izvršenja, a najkasnije sljedeći radni dan, uz obrazloženje.
- Gotovinske transakcije. O svakoj transakciji u gotovini od 10.000 eura ili više obveznik obavještava Ured najkasnije u roku od tri dana (čl. 61.).
Obveznik i njegovi zaposlenici ne smiju stranci ni trećoj osobi otkriti da je o njoj poslana obavijest ili da je u tijeku analiza (čl. 74.). Takvo upozoravanje stranke može osujetiti analizu i istragu.
Ovlaštena osoba i zamjenik
Obveznik mora imenovati ovlaštenu osobu za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te jednog ili više zamjenika (čl. 68.). Ako je obveznik fizička osoba, poslove ovlaštene osobe obavlja sam. Kad je to primjereno veličini i prirodi posla, ovlaštena osoba mora biti na rukovodećoj razini. Zakon propisuje uvjete koje ovlaštena osoba mora ispunjavati, a obveznik joj mora osigurati ovlasti, pristup podacima i neposrednu komunikaciju s upravom. Poslovi ovlaštene osobe ne smiju se prepustiti vanjskom pružatelju usluge.
Osposobljavanje zaposlenika
Obveznik mora kontinuirano osposobljavati sve zaposlenike koji obavljaju zadaće u području sprječavanja pranja novca, razmjerno svojoj veličini i riziku (čl. 71.). Mora donijeti program godišnjeg stručnog osposobljavanja i izobrazbe za sljedeću kalendarsku godinu, a ako to ne učini u propisanom roku, pravnoj osobi prijeti kazna od 3.310 do 106.170 eura. Dokumentacija o osposobljavanju čuva se pet godina.
Čuvanje podataka
Podaci i dokumentacija prikupljeni u dubinskoj analizi čuvaju se deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa ili obavljene transakcije (čl. 79.).
Zašto banka traži AML provjeru
Klijenti često pitaju zašto im banka postavlja pitanja o izvoru sredstava, traži dokumentaciju ili ažuriranje podataka. Banka je obveznik Zakona i mora provoditi dubinsku analizu, i pri otvaranju računa i tijekom cijelog poslovnog odnosa. Kod većih ili neuobičajenih uplata mora razumjeti odakle novac dolazi i čemu transakcija služi.
Ako klijent ne dostavi tražene podatke, banka ne smije uspostaviti poslovni odnos ili izvršiti transakciju, a već uspostavljeni odnos mora prekinuti. Isto vrijedi i za tvrtke: pravna osoba koja nema ažurne podatke o stvarnom vlasniku ili ne može objasniti strukturu vlasništva teško će otvoriti račun.
Kako prepoznati sumnjivu transakciju
Ne postoji zatvoren popis sumnjivih transakcija. Svaki obveznik mora sastaviti i koristiti vlastitu listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i stranaka, uz pomoć smjernica Ureda i nadzornih tijela. Najčešći znakovi upozorenja su:
- transakcija bez jasne gospodarske ili poslovne svrhe
- neuobičajeno velike gotovinske uplate ili uplate koje ne odgovaraju poznatom poslovanju stranke
- dijeljenje iznosa na više manjih transakcija tik ispod zakonskih pragova
- stranka koja izbjegava dati podatke o stvarnom vlasniku ili izvoru sredstava
- složene vlasničke strukture bez jasnog razloga
- plaćanja prema visokorizičnim državama ili iz njih
- nagla promjena u ponašanju dugogodišnje stranke.
Jedan znak upozorenja ne znači da je riječ o pranju novca, ali znači da treba provesti dodatnu provjeru i odluku o prijavi prepustiti ovlaštenoj osobi.
Kazne
Zakon propisuje prekršajne kazne za obveznike i odgovorne osobe. Raspon ovisi o težini prekršaja:
| Tko | Raspon kazne |
|---|---|
| Pravna osoba, teži prekršaji (čl. 150. st. 1.) | od 4.640 do 132.720 eura |
| Pravna osoba, ostali prekršaji (čl. 151. st. 1.) | od 3.310 do 106.170 eura |
| Član uprave ili druga odgovorna osoba | do 9.950 eura |
| Odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik | do 59.720 eura |
| Najteži prekršaji (ostvarena korist ili šteta, povrat ili potpuna neprimjena mjera) | do 1.000.000 eura ili dvostruki iznos ostvarene koristi |
| Kreditna ili financijska institucija, najteži prekršaji | do 5.000.000 eura ili do 10 % ukupnog godišnjeg prihoda |
Uz kaznu, nadzorno tijelo može izdati pisano upozorenje, naložiti otklanjanje nepravilnosti u određenom roku ili privremeno ograničiti ili zabraniti obavljanje određene poslovne aktivnosti. Pranje novca kao kazneno djelo kažnjava se prema Kaznenom zakonu.
Što donosi novi europski okvir
Europska unija donijela je 2024. novi paket propisa o sprječavanju pranja novca:
- Uredbu (EU) 2024/1624 s jedinstvenim pravilima za obveznike, koja se primjenjuje od 10. srpnja 2027.
- Direktivu (EU) 2024/1640 o nacionalnim mehanizmima, koju države moraju prenijeti uglavnom do 10. srpnja 2027.
- Uredbu (EU) 2024/1620 kojom je osnovano Tijelo za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA) sa sjedištem u Frankfurtu.
Pravila o dubinskoj analizi, stvarnom vlasništvu i obavještavanju time će postati jednaka u cijeloj Uniji, a ograničenje plaćanja gotovinom od 10.000 eura vrijedit će u svim državama članicama. Hrvatski obveznici već sada imaju sličan okvir, ali će interne akte, analizu rizika i programe osposobljavanja trebati uskladiti s novim pravilima.
Najčešći propusti u nadzoru
- Analiza rizika koja ne odgovara poslovanju. Preuzeti predložak bez veze sa strankama i uslugama obveznika.
- Površna dubinska analiza. Identitet stranke je provjeren, a stvarni vlasnik i izvor sredstava nisu.
- Nema stalnog praćenja. Podaci o dugogodišnjim strankama ne ažuriraju se, a promjene u njihovu poslovanju ne prate se.
- Ovlaštena osoba samo na papiru. Imenovana je, ali nema vremena, ovlasti ni pristup potrebnim podacima.
- Nedokumentirano osposobljavanje. Nema godišnjeg programa ni evidencije o tome tko je, kada i o čemu osposobljen.
- Uvjerenje da se zakon odnosi samo na banke. Nefinancijski obveznici često ni ne znaju da su obveznici dok ne dođe nadzor.
Kako uspostaviti AML sustav
| Korak | Što napraviti |
|---|---|
| 1. Provjera obveze | Utvrditi je li tvrtka obveznik prema članku 9. Zakona i koje je nadzorno tijelo nadležno |
| 2. Analiza rizika | Procijeniti rizike prema strankama, državama, proizvodima, uslugama i kanalima |
| 3. Interni akti | Donijeti politike i postupke za dubinsku analizu, praćenje i obavještavanje Ureda |
| 4. Ovlaštena osoba | Imenovati ovlaštenu osobu i zamjenika te im osigurati uvjete za rad |
| 5. Alati | Pripremiti obrasce za dubinsku analizu, provjeru stvarnog vlasnika, politički izloženih osoba i mjera ograničavanja |
| 6. Osposobljavanje | Donijeti godišnji program, provesti osposobljavanje i voditi evidenciju |
| 7. Preispitivanje | Ažurirati analizu rizika i akte pri promjeni poslovanja ili propisa |
Često postavljana pitanja
Što je AML?
AML (engl. anti-money laundering) označava sprječavanje pranja novca: zakone, propise i postupke kojima se sprječava da se nezakonito stečen novac prikaže kao zakonit prihod. U Hrvatskoj obveze propisuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Je li računovodstveni servis obveznik Zakona o sprječavanju pranja novca?
Da. Vanjski računovođe koji obavljaju računovodstvene poslove za druge pravne ili fizičke osobe obveznici su Zakona, a posebno kad za stranku sudjeluju u financijskim transakcijama ili transakcijama s nekretninama, primjerice pri kupoprodaji nekretnina ili poslovnih subjekata, upravljanju sredstvima stranke ili osnivanju društava. Obveznici su i porezni savjetnici i revizori.
Kome se prijavljuje sumnjiva transakcija?
Uredu za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija, u pravilu prije izvršenja transakcije. Stranku se o prijavi ne smije obavijestiti.
Koliko gotovine tvrtka smije primiti?
Manje od 10.000 eura. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost ne smiju primiti ni obaviti plaćanje u gotovini od 10.000 eura ili više, ni odjednom ni u više povezanih uplata. Ograničenje se ne odnosi na priređivače igara na sreću.
Koliko dugo se čuva dokumentacija?
Deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa ili obavljene transakcije. Dokumentacija o osposobljavanju zaposlenika čuva se pet godina.
Mora li se osposobljavanje provoditi svake godine?
Obveznik mora kontinuirano osposobljavati zaposlenike i za svaku sljedeću kalendarsku godinu donijeti i provesti godišnji program stručnog osposobljavanja i izobrazbe. Za propust je propisana kazna za pravnu osobu od 3.310 do 106.170 eura.
Zašto banka traži podatke o izvoru sredstava?
Banka je obveznik Zakona i mora provoditi dubinsku analizu stranke, uključujući praćenje transakcija i, prema potrebi, provjeru izvora sredstava. Ako klijent ne dostavi tražene podatke, banka ne smije izvršiti transakciju ili uspostaviti poslovni odnos.
Tko nadzire primjenu Zakona?
Hrvatska narodna banka nadzire kreditne institucije i institucije za platni promet i elektronički novac, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga investicijske fondove, osiguratelje i pružatelje usluga virtualne imovine, Financijski inspektorat većinu ostalih obveznika, a Porezna uprava priređivače igara na sreću.
Povezani članci
- KYC i dubinska analiza stranke: kako je provesti
- DORA: digitalna operativna otpornost financijskog sektora
- Sprječavanje korupcije: obveze tvrtki u Hrvatskoj
Izvori
- Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/2017)
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 151/2022)
- Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma (NN 109/2024)
- Uredba (EU) 2024/1624 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (EUR-Lex)
Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.