Što je KYC i dubinska analiza stranke
KYC je skup postupaka kojima obveznik upoznaje svoju stranku prije i tijekom poslovnog odnosa. U ZSPNFT-u se ti postupci nazivaju dubinska analiza stranke i čine temelj sustava sprječavanja pranja novca: obveznik koji ne zna tko je stranka, tko stoji iza nje i odakle joj novac ne može prepoznati ni sumnjivu transakciju.
Dubinsku analizu provode svi obveznici ZSPNFT-a: banke i druge kreditne i financijske institucije, priređivači igara na sreću, računovođe i porezni savjetnici, revizori, javni bilježnici i odvjetnici u određenim poslovima, posrednici u prometu nekretnina, pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom i drugi.
Mjere dubinske analize (čl. 15.)
| Mjera | Što obuhvaća |
|---|---|
| Identitet stranke | utvrđivanje i provjera identiteta na temelju dokumenata, podataka ili informacija iz vjerodostojnog, pouzdanog i neovisnog izvora |
| Stvarni vlasnik | utvrđivanje identiteta stvarnog vlasnika, razumne mjere za njegovu provjeru i razumijevanje vlasničke i kontrolne strukture stranke |
| Namjena poslovnog odnosa | prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa, uključujući djelatnost stranke |
| Stalno praćenje | praćenje poslovnog odnosa i kontrola transakcija, uz ažurnu dokumentaciju i, prema potrebi, podatke o izvoru sredstava |
Obveznik mora provjeriti i je li osoba koja djeluje u ime stranke za to ovlaštena te utvrditi i njezin identitet. Opseg primjene mjera ovisi o procjeni rizika.
Kada je dubinska analiza obvezna (čl. 16.)
- pri uspostavi poslovnog odnosa sa strankom
- pri povremenoj transakciji od 10.000 eura i više, uključujući više međusobno povezanih transakcija koje ukupno dosežu taj iznos
- pri povremenoj transakciji koja je prijenos novčanih sredstava veći od 1.000 eura
- kod priređivača igara na sreću, pri ulozima i dobicima od 2.000 eura i više
- kad postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost ranije prikupljenih podataka o stranci
- uvijek kad postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na izuzeća i iznos
Pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom provode dubinsku analizu već kod povremenih transakcija od 1.000 eura. Dubinska analiza primjenjuje se i na postojeće stranke, pravodobno i na temelju procjene rizika, osobito kad se kod stranke promijene okolnosti važne za primjenu Zakona.
Mjere identifikacije, utvrđivanja stvarnog vlasnika i namjene odnosa provode se prije uspostave poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije (čl. 17.).
Koji se podaci prikupljaju (čl. 20.)
| Stranka | Podaci |
|---|---|
| Fizička osoba | ime i prezime, prebivalište, datum rođenja, identifikacijski broj, vrsta, broj i izdavatelj identifikacijske isprave, državljanstvo |
| Pravna osoba | naziv, pravni oblik, sjedište i identifikacijski broj, podaci o zakonskom zastupniku ili punomoćniku |
| Stvarni vlasnik | ime i prezime, država prebivališta, datum rođenja, državljanstvo |
| Poslovni odnos | namjena i predviđena priroda odnosa, djelatnost stranke, datum i vrijeme uspostave |
| Transakcija | datum i vrijeme, iznos, valuta, način provedbe te, kod višeg rizika, svrha transakcije |
Pri uspostavi odnosa s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom obveznik pribavlja izvadak iz Registra stvarnih vlasnika, koji u ime Ureda za sprječavanje pranja novca vodi Financijska agencija (FINA).
Utvrđivanje stvarnog vlasnika (čl. 28. i 30.)
Stvarni vlasnik pravne osobe je svaka fizička osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira pravnu osobu:
- izravno, vlasništvom nad više od 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava upravljanja, odnosno 25 % plus jedna dionica
- neizravno, preko jedne ili više pravnih osoba koje pojedinačno ili zajedno imaju više od 25 % udjela ili prava
- na drugi način, primjerice sporazumom dioničara, prevladavajućim utjecajem ili ovlašću za imenovanje višeg rukovodstva
Ako se stvarni vlasnik ne može utvrditi ili postoji sumnja da utvrđena osoba nije stvarni vlasnik, a iscrpljena su sva moguća sredstva, stvarnim vlasnikom smatra se član uprave ili osoba s jednakovrijednom funkcijom. Obveznik tada mora dokumentirati poduzete mjere i poteškoće.
Stranka je dužna obvezniku predočiti dokumentaciju iz koje se vidi njezina vlasnička i kontrolna struktura. Obveznik se ne smije zadovoljiti time da je vlasnik stranke drugo društvo, nego strukturu mora pratiti do fizičkih osoba. Izvadak iz Registra stvarnih vlasnika jedan je od izvora, ali ne zamjenjuje vlastitu provjeru.
Stvarni vlasnik ne utvrđuje se za društva čijim se financijskim instrumentima trguje na uređenom tržištu uz zahtjeve za objavu podataka u skladu s propisima EU-a (čl. 29.).
Pojednostavljena i pojačana dubinska analiza
Pojednostavljena analiza (čl. 43.)
Obveznik smije provesti pojednostavljenu analizu ako na temelju procjene rizika i Nacionalne procjene rizika utvrdi da stranka predstavlja nizak rizik. Pojednostavljene mjere mogu biti, primjerice, provjera identiteta nakon uspostave odnosa, rjeđe ažuriranje podataka ili manji opseg praćenja transakcija.
Stalno praćenje provodi se i za stranke niskog rizika. Pojednostavljena analiza nije dopuštena kad postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma, kad se primjenjuju scenariji višeg rizika ili kad je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji.
Pojačana analiza (čl. 44.)
Obvezna je, među ostalim:
- kad je stranka ili njezin stvarni vlasnik politički izložena osoba
- kad je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom
- pri korespondentnom odnosu s kreditnom institucijom koja nema sjedište u Hrvatskoj
- kad stranka predstavlja viši rizik prema procjeni obveznika ili Nacionalnoj procjeni rizika
- uvijek kad postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma
- kod složenih i neobično velikih transakcija i neobičnih uzoraka transakcija bez vidljive ekonomske ili pravne svrhe
Za kreditne i financijske institucije način provedbe pojednostavljene i pojačane analize detaljnije propisuju pravilnik ministra financija i odluke HNB-a i HANFA-e.
Politički izložene osobe (čl. 46. i 47.)
Politički izložena osoba je fizička osoba koja djeluje ili je u posljednjih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi. To su, primjerice:
- predsjednici država i vlada, ministri, državni tajnici i pomoćnici ministara
- zastupnici u zakonodavnim tijelima i članovi upravnih tijela političkih stranaka
- suci vrhovnih i ustavnih sudova i suci revizorskih sudova
- članovi savjeta središnjih banaka, veleposlanici i visoki časnici oružanih snaga
- članovi uprava i nadzornih odbora društava u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne i područne samouprave
- općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici
Iste mjere primjenjuju se na članove uže obitelji (bračni ili izvanbračni drug, životni partner, djeca i njihovi partneri, roditelji) i bliske suradnike. Ured za sprječavanje pranja novca na svojim stranicama objavljuje popis istaknutih javnih dužnosti u Hrvatskoj.
Za politički izloženu osobu obveznik mora:
- pribaviti pisanu suglasnost višeg rukovodstva za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa
- utvrditi izvor imovine i izvor sredstava uključenih u poslovni odnos ili transakciju
- pojačano i trajno pratiti poslovni odnos
Kad osoba prestane obnašati dužnost, obveznik procjenjuje daljnji rizik i primjenjuje mjere najmanje 12 mjeseci. Tijekom poslovnog odnosa treba redovito provjeravati je li stranka ili njezin stvarni vlasnik postao politički izložena osoba (čl. 37.).
Stalno praćenje poslovnog odnosa (čl. 37.)
Obveznik mora pratiti poslovne aktivnosti stranke i najmanje:
- provjeravati odgovara li poslovanje stranke predviđenoj prirodi i namjeni odnosa
- provjeravati odgovara li izvor sredstava onome koji je stranka navela
- provjeravati odgovaraju li transakcije uobičajenom opsegu poslovanja stranke
- redovito ažurirati dokumente i podatke o stranci, stvarnom vlasniku i profilu rizika
Opseg i učestalost praćenja usklađuju se s procjenom rizika. Transakcija koja odstupa od profila stranke povod je za dodatnu provjeru i, ako sumnja ostane, za obavijest Uredu za sprječavanje pranja novca.
Provjera identiteta na daljinu (čl. 52.)
Obveznik smije identitet stranke utvrditi i provjeriti na daljinu, na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili pečat ili videoelektroničkom identifikacijom. Minimalne tehničke uvjete za videoelektroničku identifikaciju propisuje pravilnik ministra financija. Poslovni odnos sa strankom koja nije fizički nazočna bez odgovarajućih oblika zaštite zakon navodi kao čimbenik višeg rizika.
Dubinska analiza preko treće osobe (čl. 38.)
Obveznik smije trećoj osobi, primjerice drugoj banci, povjeriti utvrđivanje identiteta stranke i stvarnog vlasnika i prikupljanje podataka o namjeni odnosa, ali odgovornost i dalje snosi obveznik. Prije toga mora provjeriti ispunjava li treća osoba zakonske uvjete i osigurati da bez odgađanja dobije podatke i preslike dokumentacije.
Kad se dubinska analiza ne može provesti (čl. 19.)
Obveznik koji ne može utvrditi identitet stranke ili stvarnog vlasnika ili prikupiti podatke o namjeni odnosa ne smije uspostaviti poslovni odnos ni obaviti transakciju, a postojeći odnos mora prekinuti. Uz to mora razmotriti treba li Uredu za sprječavanje pranja novca dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji.
Stranku se ne smije obavijestiti da je Uredu poslana obavijest ili da se provodi analiza zbog sumnje na pranje novca.
Čuvanje dokumentacije (čl. 79.)
Podaci i dokumentacija prikupljeni dubinskom analizom čuvaju se deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije. Dokumentacija obuhvaća, među ostalim, presliku identifikacijske isprave, izvadak iz registra, podatke o utvrđivanju stvarnog vlasnika i dokumentaciju o poslovnom odnosu.
Dubinska analiza uključuje obradu osobnih podataka, pa se mora uskladiti i s GDPR-om: prikupljaju se samo podaci koje propisuje ZSPNFT, a nakon isteka roka čuvanja brišu se.
Najčešće pogreške
- provjera identiteta bez utvrđivanja stvarnog vlasnika ili zaustavljanje na prvom društvu u vlasničkom lancu
- oslanjanje samo na izvadak iz Registra stvarnih vlasnika, bez provjere strukture
- dubinska analiza kao jednokratan korak, bez stalnog praćenja i ažuriranja podataka
- ista razina analize za sve stranke, bez dokumentirane procjene rizika
- propuštena provjera statusa politički izložene osobe tijekom trajanja odnosa
- nedokumentirani postupci, koje u nadzoru nije moguće dokazati
Što donosi EU-ova uredba o sprječavanju pranja novca
Od 10. srpnja 2027. izravno će se primjenjivati pravila o dubinskoj analizi stranke iz Uredbe (EU) 2024/1624 o sprječavanju korištenja financijskog sustava za pranje novca ili financiranje terorizma. Uredba ujednačuje pravila u EU-u, uključujući mjere dubinske analize i utvrđivanje stvarnog vlasništva. Obveznici bi postupke trebali pregledati na vrijeme.
Često postavljana pitanja
Što je KYC?
KYC (engl. Know Your Customer) skup je postupaka kojima obveznik utvrđuje tko je stranka, tko je njezin stvarni vlasnik i koja je namjena poslovnog odnosa te prati transakcije stranke. U Hrvatskoj se ti postupci nazivaju dubinska analiza stranke i uređeni su Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Je li dovoljno preslikati osobnu iskaznicu stranke?
Nije. Provjera identiteta samo je jedna od četiri mjere. Obveznik mora utvrditi i stvarnog vlasnika, prikupiti podatke o namjeni odnosa i stalno pratiti poslovni odnos.
Tko je stvarni vlasnik?
Fizička osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira stranku, izravno ili neizravno, s više od 25 % udjela ili prava glasa, ili na drugi način. Ako se ne može utvrditi, stvarnim vlasnikom smatra se član uprave.
Što ako stranka odbije dati podatke?
Ako se dubinska analiza ne može provesti, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos ni obaviti transakciju, a postojeći odnos mora prekinuti. Mora i razmotriti obavijest Uredu za sprječavanje pranja novca.
Koliko se dugo čuva KYC dokumentacija?
Deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije.
Može li se identitet stranke provjeriti na daljinu?
Može, na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili pečat ili videoelektroničkom identifikacijom koja ispunjava propisane tehničke uvjete.
Može li dubinsku analizu provesti netko drugi?
Obveznik smije utvrđivanje identiteta, stvarnog vlasnika i namjene odnosa povjeriti trećoj osobi koja ispunjava zakonske uvjete, ali za provedbu mjera i dalje odgovara sam.
Povezani članci
- AML obveze: Zakon o sprječavanju pranja novca
- Korupcija u poslovanju: zakon i obveze tvrtki
- Sukob interesa na radnom mjestu
Izvori
- Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19, 151/22), zakon.hr
- Uredba (EU) 2024/1624 o sprječavanju korištenja financijskog sustava za pranje novca ili financiranje terorizma, EUR-Lex
- Ured za sprječavanje pranja novca
Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.