// Financijski kriminal

AML (sprječavanje pranja novca)

AML (engl. Anti-Money Laundering) skup je propisa i mjera kojima se sprječava korištenje financijskog sustava i gospodarstva za pranje novca i financiranje terorizma. U Hrvatskoj ga uređuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT).

AMLsprječavanje pranja novcaZSPNFTdubinska analiza stranke

AML u Hrvatskoj

Obveze sprječavanja pranja novca propisuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19, 151/22). Obavijesti o sumnjivim transakcijama zaprima Ured za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija, a nadzor nad obveznicima provode Ured, Hrvatska narodna banka, HANFA, Financijski inspektorat i Porezna uprava, svako tijelo u svojem djelokrugu.

Od 10. srpnja 2027. velik dio pravila izravno će propisivati Uredba (EU) 2024/1624 o sprječavanju korištenja financijskog sustava za pranje novca ili financiranje terorizma.

Tko je obveznik

  • banke i druge kreditne i financijske institucije, uključujući institucije za platni promet i elektronički novac
  • osiguratelji u poslovima životnog osiguranja i investicijska društva
  • ovlašteni mjenjači i priređivači igara na sreću
  • vanjski računovođe, porezni savjetnici i revizori
  • odvjetnici i javni bilježnici u određenim poslovima
  • posrednici u prometu nekretnina
  • trgovci plemenitim metalima i dragim kamenjem te trgovci umjetninama pri transakcijama od 10.000 eura i više
  • pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom

Glavne obveze

Obveza Ukratko
Procjena rizika analiza rizika od pranja novca za obveznika i za svaku stranku
Dubinska analiza stranke identitet stranke i stvarnog vlasnika, namjena poslovnog odnosa, stalno praćenje
Obavijest Uredu sumnjive transakcije u pravilu prije izvršenja, gotovinske transakcije od 10.000 eura i više u roku od tri dana
Ovlaštena osoba imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika za provedbu mjera
Edukacija godišnji program stručnog osposobljavanja zaposlenika
Čuvanje podataka podaci iz dubinske analize čuvaju se deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa

Neovisno o tome je li poduzetnik obveznik, nijedna pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj, osim priređivača igara na sreću, ne smije primiti naplatu ni obaviti plaćanje u gotovini od 10.000 eura ili više.

Kazne

Kazne za pravne osobe u pravilu idu do 132.720 eura, a za najteže prekršaje do 1.000.000 eura ili dvostrukog iznosa ostvarene koristi. Kreditnim i financijskim institucijama mogu se izreći kazne do 5 milijuna eura ili 10 % godišnjeg prihoda. Kažnjava se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Primjer

Računovodstveni servis preuzima novog klijenta, društvo s ograničenom odgovornošću u vlasništvu drugog društva sa sjedištem u inozemstvu. Prije početka suradnje servis mora utvrditi identitet klijenta, utvrditi vlasničku strukturu sve do fizičke osobe koja je stvarni vlasnik, provjeriti je li ona politički izložena osoba i zabilježiti namjenu poslovnog odnosa.

Detaljnije

// Edukacija zaposlenika

Trebate edukaciju za svoje zaposlenike?

Video tečajevi za zaposlenike i upravu, uz izvještaje kojima dokazujete da je edukacija provedena.

Pregledajte tečajeve