Edukacija10 min · Ažurirano 22. listopada 2026.

Pojmovnik usklađenosti: ključni pojmovi iz propisa za hrvatske tvrtke (2026.)

Kratke i točne definicije pojmova koje tvrtke susreću u hrvatskim i europskim propisima: zaštita podataka, kibernetička sigurnost, sprječavanje pranja novca, korupcija i sukob interesa, prijavljivanje nepravilnosti, radno pravo, održivost i umjetna inteligencija. Uz pojmove navodimo propis i, gdje postoji, poveznicu na detaljnije objašnjenje.

AH
Ana Horvat
Stručnjakinja za zaštitu podataka
Pojmovnik usklađenosti: ključni pojmovi iz propisa za hrvatske tvrtke (2026.)

Usklađenost i uloge u tvrtki

Usklađenost (compliance)
Poslovanje u skladu sa zakonima, propisima, internim aktima i ugovornim obvezama. Program usklađenosti obično obuhvaća procjenu rizika, politike i postupke, edukaciju zaposlenika, kanale za prijavu nepravilnosti, praćenje i dokumentiranje.

Službenik za usklađenost (compliance officer)
Osoba koja u tvrtki prati usklađenost s propisima i internim pravilima. Za kreditne institucije i druge subjekte financijskog sektora funkcija praćenja usklađenosti propisana je posebnim propisima, a u drugim tvrtkama uvodi se dobrovoljno.

Procjena rizika
Postupak utvrđivanja i ocjenjivanja rizika, prema vjerojatnosti i posljedicama, kao temelj za izbor mjera. Traže je, među ostalim, GDPR, Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i Zakon o zaštiti na radu.

Različite propise provode različite osobe u tvrtki:

Uloga Propis Zadaća
Službenik za zaštitu podataka GDPR savjetuje i prati usklađenost s pravilima o zaštiti podataka
Ovlaštena osoba i zamjenik Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma provode mjere sprječavanja pranja novca i šalju obavijesti Uredu za sprječavanje pranja novca
Povjerljiva osoba Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti zaprima i rješava unutarnje prijave nepravilnosti
Osoba za zaštitu dostojanstva radnika Zakon o radu zaprima i rješava pritužbe zbog uznemiravanja i spolnog uznemiravanja
Ovlaštenik za zaštitu na radu Zakon o zaštiti na radu provodi mjere zaštite na radu u ime poslodavca

Zaštita osobnih podataka

GDPR
Opća uredba o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679), koja se u Hrvatskoj primjenjuje izravno od 25. svibnja 2018., uz Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

Osobni podatak
Svaki podatak koji se odnosi na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, primjerice ime, OIB, adresa e-pošte, broj telefona ili snimka lica.

Ispitanik
Pojedinac na kojeg se odnose osobni podaci: klijent, zaposlenik, kandidat za posao, korisnik web-stranice.

Voditelj obrade
Osoba ili tijelo koje određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka, u pravilu tvrtka koja prikuplja podatke.

Izvršitelj obrade
Osoba ili tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade i prema njegovim uputama, primjerice računovodstveni servis ili pružatelj usluge u oblaku.

Ugovor o obradi
Ugovor između voditelja i izvršitelja obrade s obveznim sadržajem iz čl. 28. GDPR-a. Detaljno u članku Ugovor o obradi osobnih podataka (DPA).

Privola
Dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim pristaje na obradu svojih podataka. Ispitanik je može povući u svakom trenutku.

Legitimni interes
Pravna osnova za obradu kad je obrada nužna za legitimni interes voditelja obrade ili treće strane, osim kad su od tog interesa jači interesi ili prava ispitanika.

Povreda osobnih podataka
Kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja osobnih podataka ili neovlaštenog pristupa njima. Prijavljuje se AZOP-u u roku od 72 sata, osim ako nije vjerojatno da će prouzročiti rizik za pojedince.

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA)
Procjena rizika obrade za prava pojedinaca, obvezna prije obrade koja će vjerojatno prouzročiti visok rizik. Detaljno u članku Procjena učinka na zaštitu podataka.

Evidencija aktivnosti obrade
Popis obrada osobnih podataka koje provodi voditelj ili izvršitelj obrade, sa svrhama, kategorijama podataka, primateljima i rokovima čuvanja (čl. 30. GDPR-a).

Pseudonimizacija i anonimizacija
Pseudonimizirani podaci mogu se uz dodatne informacije ponovno povezati s osobom i ostaju osobni podaci. Anonimizirani podaci više se ne mogu povezati s osobom i na njih se GDPR ne primjenjuje.

Prava ispitanika
Pravo na informiranje, pristup, ispravak, brisanje, ograničenje obrade, prenosivost podataka i prigovor. Tvrtka odgovara u roku od mjesec dana. Detaljno u članku Prava ispitanika prema GDPR-u.

AZOP
Agencija za zaštitu osobnih podataka, hrvatsko nadzorno tijelo za zaštitu podataka. Izriče upravne novčane kazne i odlučuje o zahtjevima za utvrđivanje povrede prava.

Videonadzor
Obrada osobnih podataka putem kamera, dopuštena samo radi zaštite osoba i imovine. Snimke se u pravilu čuvaju najviše šest mjeseci.

Kolačići
Male datoteke koje web-stranica sprema na uređaj korisnika. Za kolačiće koji nisu nužni za rad stranice potrebna je privola korisnika.

Kibernetička sigurnost

Kibernetička sigurnost
Aktivnosti potrebne za zaštitu mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih osoba od kibernetičkih prijetnji.

NIS2
Direktiva (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti. U Hrvatskoj je prenesena Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/24), a mjere razrađuje Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/24).

Ključni subjekt i važni subjekt
Kategorije obveznika Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, prema sektoru, veličini i važnosti. Ključni subjekti podliježu strožem nadzoru i višim kaznama, do 10 milijuna eura ili 2 % prometa, a važni do 7 milijuna eura ili 1,4 % prometa.

Sigurnosni incident
Događaj koji ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost podataka ili usluga. Značajan incident ključni i važni subjekti prijavljuju nadležnom CSIRT-u ranim upozorenjem u roku od 24 sata.

CSIRT
Tim za odgovor na računalne sigurnosne incidente (engl. Computer Security Incident Response Team). Prijave incidenata prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti zaprima nadležni CSIRT.

Phishing
Prijevara lažnim porukama koje oponašaju poznatu organizaciju ili osobu kako bi žrtva otkrila podatke, upisala lozinku ili platila. Detaljno u članku Phishing: što je, primjeri i kako se zaštititi.

Socijalni inženjering
Manipulacija kojom napadač navodi osobu da sama otkrije podatke ili poduzme štetnu radnju.

Ransomware
Zlonamjerni program koji šifrira podatke ili zaključava sustave i traži otkupninu. Detaljno u članku Ransomware: kako zaštititi tvrtku.

Zlonamjerni softver
Program napravljen da ošteti sustav, ukrade podatke ili omogući neovlašteni pristup: virusi, trojanci, špijunski programi, ransomware.

Višefaktorska autentifikacija
Prijava koja uz lozinku traži i drugi dokaz identiteta, primjerice kod iz aplikacije na mobitelu. Uredba o kibernetičkoj sigurnosti propisuje je za kritične sustave koji su više izloženi napadima.

Šifriranje (enkripcija)
Pretvaranje podataka u oblik koji može pročitati samo onaj tko ima ključ.

DORA
Uredba (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti financijskog sektora, koja se primjenjuje od 17. siječnja 2025. Detaljno u članku DORA uredba: obveze financijskog sektora.

ISO 27001
Međunarodna norma za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS). Dobrovoljna je, a certifikat izdaje akreditirano certifikacijsko tijelo.

Kritični subjekt
Subjekt koji pruža ključne usluge i koji je kao kritični subjekt potvrđen prema Zakonu o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25). Detaljno u članku Kritična infrastruktura u Hrvatskoj.

Sprječavanje pranja novca

Pranje novca
Prikrivanje nezakonitog podrijetla novca ili imovine kako bi se prikazali kao zakonito stečeni.

AML
Pokrata za sprječavanje pranja novca (engl. Anti-Money Laundering). U Hrvatskoj je područje uređeno Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT).

Dubinska analiza stranke i KYC
Mjere kojima obveznik utvrđuje identitet stranke i stvarnog vlasnika, namjenu poslovnog odnosa i prati transakcije. Detaljno u članku KYC i dubinska analiza stranke.

Stvarni vlasnik
Fizička osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira pravnu osobu, u pravilu s više od 25 % udjela ili prava glasa. Podaci se upisuju u Registar stvarnih vlasnika.

Politički izložena osoba
Osoba koja obnaša ili je u posljednjih najmanje 12 mjeseci obnašala istaknutu javnu dužnost, primjerice ministar, zastupnik ili gradonačelnik, te članovi njezine uže obitelji i bliski suradnici.

Ured za sprječavanje pranja novca
Hrvatska financijsko-obavještajna jedinica pri Ministarstvu financija, koja zaprima obavijesti o sumnjivim transakcijama.

Korupcija, sukob interesa i prijavljivanje nepravilnosti

Korupcija
Zlouporaba povjerenog položaja ili ovlasti radi osobne koristi. Kazneni zakon propisuje, među ostalim, kaznena djela primanja i davanja mita, i u gospodarskom poslovanju, te trgovanja utjecajem. Detaljno u članku Korupcija u poslovanju: zakon i obveze tvrtki.

USKOK
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, posebno državno odvjetništvo nadležno za progon kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Sukob interesa
Situacija u kojoj privatni interes osobe utječe ili može utjecati na nepristranost u obavljanju posla. Za dužnosnike ga uređuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa, a za zaposlenike interni akti poslodavca i ugovor o radu. Detaljno u članku Sukob interesa na radnom mjestu.

Prijavitelj nepravilnosti (zviždač)
Osoba koja prijavi nepravilnost za koju je saznala u vezi s poslom. Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti štiti je od osvete, a poslodavci s 50 ili više radnika moraju imati sustav unutarnjeg prijavljivanja i povjerljivu osobu. Detaljno u članku Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Rad i zapošljavanje

Transparentnost plaća
Pravila iz Direktive (EU) 2023/970 o informiranju o plaćama i izvještavanju o razlici u plaćama žena i muškaraca. Detaljno u članku Transparentnost plaća i izmjene Zakona o radu.

Zaštita dostojanstva radnika
Zaštita od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radu. Poslodavac s najmanje 20 radnika imenuje osobu ovlaštenu za primanje i rješavanje pritužbi, a poslodavac s više od 75 radnika dvije osobe različitog spola (čl. 134. Zakona o radu).

Mobbing
Sustavno i dugotrajno psihičko zlostavljanje na radu. U hrvatskom pravu radnici se od njega štite pravilima o zaštiti dostojanstva radnika i zabrani uznemiravanja.

Održivost

ESG
Pokrata za okoliš, društvo i upravljanje (engl. Environmental, Social, Governance), tri područja po kojima se procjenjuje održivost poslovanja.

CSRD
Direktiva (EU) 2022/2464 o izvještavanju o održivosti, prenesena Zakonom o računovodstvu. Nakon izmjena iz 2026. obvezuje poduzetnike s više od 1.000 radnika i više od 450 milijuna eura netoprihoda. Detaljno u članku ESG izvještavanje i CSRD.

ESRS
Europski standardi izvještavanja o održivosti, prema kojima obveznici CSRD-a sastavljaju izvještaj o održivosti.

Dvostruka značajnost
Načelo prema kojem se teme održivosti procjenjuju iz dvije perspektive: utjecaja poduzetnika na ljude i okoliš te financijskog učinka pitanja održivosti na poduzetnika.

EU taksonomija
Sustav klasifikacije okolišno održivih gospodarskih djelatnosti prema Uredbi (EU) 2020/852.

Umjetna inteligencija

Akt o umjetnoj inteligenciji
Uredba (EU) 2024/1689, prvi sveobuhvatni propis o umjetnoj inteligenciji u EU-u, koji sustave razvrstava prema riziku. Detaljno u članku Akt o umjetnoj inteligenciji: obveze za tvrtke.

Pismenost u području umjetne inteligencije
Znanje i vještine potrebni za informirano korištenje sustava umjetne inteligencije i razumijevanje njihovih rizika. Tvrtke koje razvijaju ili koriste takve sustave poduzimaju mjere kojima se podupire razvoj te pismenosti kod zaposlenika (čl. 4. Akta).

Često postavljana pitanja

Što znači compliance?
Compliance (usklađenost) znači da tvrtka posluje u skladu sa zakonima, propisima, internim pravilima i ugovornim obvezama te da to može dokazati, primjerice politikama, evidencijama i dokazima o edukaciji zaposlenika.

Koja je razlika između voditelja obrade i izvršitelja obrade?
Voditelj obrade određuje zašto se i kako obrađuju osobni podaci. Izvršitelj obrade obrađuje podatke u ime voditelja i prema njegovim uputama. Njihov odnos uređuje se ugovorom o obradi.

Koja je razlika između službenika za zaštitu podataka i službenika za usklađenost?
Službenik za zaštitu podataka je uloga propisana GDPR-om i odnosi se samo na zaštitu osobnih podataka. Službenik za usklađenost prati usklađenost s propisima i internim pravilima općenito.

Koja je razlika između ključnog i važnog subjekta?
Obje su kategorije obveznika Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Ključni subjekti podliježu strožem nadzoru i višim kaznama te reviziji kibernetičke sigurnosti najmanje jednom u dvije godine, a važni subjekti samoprocjeni.

Koja je razlika između pseudonimizacije i anonimizacije?
Pseudonimizirani podaci mogu se uz dodatne informacije povezati s osobom i ostaju osobni podaci. Anonimizirani podaci više se ne mogu povezati s osobom i nisu osobni podaci.

Tko je povjerljiva osoba?
Osoba koju poslodavac imenuje, na prijedlog radničkog vijeća ili najmanje 20 % radnika, za zaprimanje i rješavanje unutarnjih prijava nepravilnosti prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.


Izvori


Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.

Oznake
pojmovnikusklađenostcompliancedefinicijeGDPRNIS2AML
Slični članci
01
Kibernetička sigurnost

NIS2 i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti: što tvrtke moraju znati (2026.)

Hrvatska je NIS2 direktivu prenijela Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, koji je na snazi od 15. veljače 2024. Objašnjavamo tko je obveznik, kako teče kategorizacija, koji su rokovi za prijavu incidenata, koje su kazne i što mora napraviti uprava.

Ivana Novak
18. siječnja 2026.
02
Kibernetička sigurnost

Uredba o kibernetičkoj sigurnosti: 13 mjera, razine i samoprocjena (2026.)

Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/24) propisuje 13 mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima u tri razine. Objašnjavamo kako se određuje razina, koje su mjere obvezne, u kojem ih roku treba provesti te kako izgledaju samoprocjena i revizija.

CompliQuest Expert Team
23. listopada 2026.
03
Zaštita podataka

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA): kada je obvezna i kako je provesti (2026.)

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA) obvezna je kad obrada vjerojatno prouzroči visok rizik za prava pojedinaca. Objašnjavamo slučajeve iz čl. 35. GDPR-a i s popisa AZOP-a, obvezni sadržaj procjene, korake provedbe, prethodno savjetovanje s AZOP-om i primjer iz prakse.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
Pregledajte tečajeve