// Kibernetička sigurnost

Zlonamjerni softver (malware)

Zlonamjerni softver (engl. malware) skupni je naziv za programe izrađene da bez znanja korisnika naštete računalnom sustavu, ukradu podatke ili napadaču omoguće pristup sustavu. Obuhvaća viruse, crve, trojance, špijunski softver i ransomware, a u sustav najčešće ulazi putem phishing poruka, zaraženih datoteka i nezakrpanih ranjivosti.

malwarezlonamjerni softvervirustrojanacšpijunski softverEDR

Najčešće vrste

Vrsta Što radi
virus zarazi datoteke ili programe i širi se kad ih korisnik pokrene
crv sam se širi mrežom iskorištavajući ranjivosti, bez radnje korisnika
trojanac predstavlja se kao koristan program ili privitak, a napadaču otvara pristup računalu
ransomware šifrira podatke i traži otkupninu
špijunski softver (spyware) potajno prikuplja podatke o korisniku i njegovim aktivnostima
keylogger bilježi pritiske tipki, uključujući lozinke
kradljivac podataka (infostealer) krade lozinke i kolačiće sesije spremljene u pregledniku
botnet mreža zaraženih uređaja kojom upravlja napadač, primjerice za DDoS-napade ili slanje neželjene pošte

Kako ulazi u sustav

  • privitak ili poveznica u phishing poruci
  • program preuzet s neslužbene stranice ili lažno ažuriranje
  • zaraženi USB-ključić
  • nezakrpana ranjivost u operacijskom sustavu, pregledniku ili poslužitelju dostupnom s interneta

Znakovi zaraze mogu biti usporen rad računala, nepoznati programi, isključen antivirusni alat, neobičan mrežni promet ili poruke koje korisnik nije poslao.

Zaštita

  • redovito ažuriranje operacijskih sustava i programa
  • antivirusni alat na svim računalima, a prema procjeni rizika i alat za otkrivanje i odgovor na prijetnje na krajnjim točkama (EDR)
  • ograničena administratorska prava i dopuštanje samo odobrenih programa
  • filtriranje e-pošte i zlonamjernih web-stranica
  • sigurnosne kopije odvojene od mreže
  • edukacija zaposlenika

Propisi

Uredba o kibernetičkoj sigurnosti među mjerama za ključne i važne subjekte navodi korištenje antivirusnog alata na svim radnim stanicama, alata EPP/EDR prema procjeni rizika te kontrole koje sprječavaju ili otkrivaju korištenje zlonamjernih web-stranica. Izrada, nabava, distribucija ili posjedovanje računalnih programa stvorenih ili prilagođenih za počinjenje kaznenih djela protiv računalnih sustava kažnjivi su prema čl. 272. Kaznenog zakona (zlouporaba naprava) ako je cilj njima počiniti takvo djelo. Ako zbog zaraze dođe do neovlaštenog pristupa osobnim podacima, njihova gubitka ili otkrivanja, riječ je i o povredi osobnih podataka.

Primjer

Zaposlenik s neslužbene stranice preuzme besplatnu verziju programa za obradu PDF-a. Uz program se instalira kradljivac podataka koji iz preglednika preuzme spremljene lozinke, uključujući lozinku za poslovnu e-poštu. Alat EDR prijavi sumnjivo ponašanje, IT-služba odspoji računalo s mreže, promijeni sve ugrožene lozinke i provjeri je li netko pristupio poslovnim korisničkim računima.

Detaljnije

// Edukacija zaposlenika

Trebate edukaciju za svoje zaposlenike?

Video tečajevi za zaposlenike i upravu, uz izvještaje kojima dokazujete da je edukacija provedena.

Pregledajte tečajeve