Kibernetička sigurnost10 min · Ažurirano 22. listopada 2026.

Phishing napadi: što su, primjeri i kako ih prepoznati (2026.)

Phishing je prijevara u kojoj napadač lažnom porukom navodi žrtvu da otkrije lozinku, podatke o kartici ili uplati novac. Objašnjavamo što znači phishing, koje vrste postoje, kako izgledaju tipični primjeri, kako ih prepoznati i što učiniti ako ste kliknuli.

IN
Ivana Novak
Analitičarka za kibernetičku sigurnost
Phishing napadi: što su, primjeri i kako ih prepoznati (2026.)

Što je phishing

Phishing (izgovara se „fišing“) oblik je prijevare i socijalnog inženjeringa u kojem se napadač predstavlja kao osoba ili organizacija kojoj žrtva vjeruje, primjerice banka, dostavna služba, porezna uprava, kolega ili direktor. Cilj je navesti žrtvu da:

  • upiše lozinku ili podatke o kartici na lažnoj stranici
  • klikne poveznicu ili otvori privitak koji instalira zlonamjerni softver
  • uplati novac na račun napadača
  • otkrije povjerljive poslovne podatke

Naziv dolazi od engleske riječi fishing, odnosno pecanje: napadač „baca mamac“ i čeka da netko zagrize. Za razliku od tehničkih napada, phishing ne iskorištava propust u sustavu, nego ljudsko povjerenje, strah, znatiželju ili žurbu. Zato ga ni najbolji filtri ne mogu potpuno zaustaviti, a posljednja linija obrane uvijek je zaposlenik koji poruku prepozna.

Phishing je često samo prvi korak većeg napada. Ukradena lozinka napadaču otvara pristup e-pošti, poslovnim sustavima ili bankarstvu, a zaraženi privitak može pokrenuti ransomware koji šifrira podatke cijele tvrtke.

Vrste phishing napada

Vrsta Kanal Kako izgleda
Masovni phishing e-pošta ista poruka poslana tisućama primatelja, primjerice „vaš račun je blokiran“
Spear phishing e-pošta, društvene mreže poruka prilagođena konkretnoj osobi, s njezinim imenom, funkcijom i stvarnim projektom
Whaling e-pošta ciljani napad na članove uprave i direktore
Prijevara s lažnim nalogom za plaćanje (BEC) e-pošta napadač se predstavlja kao direktor ili dobavljač i traži hitnu uplatu ili promjenu broja računa
Smishing SMS, WhatsApp, Viber lažna poruka o paketu, dugu ili blokiranoj kartici s poveznicom
Vishing telefonski poziv pozivatelj se predstavlja kao banka, IT podrška ili policija
Clone phishing e-pošta kopija stvarne poruke koju je žrtva već primila, s promijenjenom poveznicom ili privitkom
Quishing QR kod QR kod na letku, računu ili u poruci vodi na lažnu stranicu

Posebno su opasni spear phishing i lažni nalozi za plaćanje. Napadači podatke za njih skupljaju s mrežnih stranica tvrtke, LinkedIna i iz prethodno ukradenih poruka, pa poruka izgleda kao uobičajena poslovna komunikacija.

Primjeri phishing poruka

Lažna obavijest o paketu

SMS: „Vaša pošiljka čeka isporuku. Platite 1,99 EUR za dostavu: [poveznica]“

Poveznica vodi na stranicu koja izgleda kao stranica dostavne službe i traži podatke o kartici. Mali iznos služi tome da žrtva ne posumnja, a napadač zapravo želi cijele podatke kartice.

Lažna poruka banke

E-pošta ili SMS: „Zbog sumnjive aktivnosti vaš je račun privremeno ograničen. Potvrdite podatke u roku od 24 sata.“

Banke ne traže lozinke, PIN ni kodove za potvrdu putem poruka ili telefona. Svaka takva poruka znak je prijevare.

Lažni povrat poreza ili obavijest državne službe

E-pošta: „Imate pravo na povrat poreza. Prijavite se i unesite podatke kartice za isplatu.“

Državne službe ne isplaćuju novac tako da od građana traže podatke o kartici putem e-pošte.

Lažni nalog direktora

E-pošta naizgled od direktora, poslana s adrese koja se razlikuje za jedno slovo:

„Molim te da danas hitno platiš 45.000 eura novom dobavljaču, podaci su u privitku. Stvar je povjerljiva, nemoj o tome nikome govoriti. Na sastancima sam cijeli dan i ne mogu se javiti.“

Hitnost, tajnost i nemogućnost provjere telefonom tipične su za lažni nalog za plaćanje.

Promjena računa dobavljača

E-pošta naizgled od stalnog dobavljača: „Promijenili smo banku. Molimo da sljedeće račune plaćate na novi IBAN.“

Napadač je često prije toga provalio u e-poštu dobavljača i šalje poruku iz stvarnog razgovora. Promjenu računa uvijek treba potvrditi telefonom, na broj koji već imate, a ne na broj iz poruke.

Lažna obavijest IT službe

E-pošta: „Vaš je pretinac gotovo pun. Prijavite se ovdje kako ne biste izgubili poruke.“

Poveznica vodi na lažnu stranicu za prijavu u poslovnu e-poštu. Pomoću ukradene lozinke napadač čita poštu i šalje nove phishing poruke kolegama s pravog računa.

Kako prepoznati phishing

Znak upozorenja Što provjeriti
Hitnost ili prijetnja „Odmah“, „u roku od 24 sata“, „račun će biti zatvoren“
Neočekivan zahtjev Niste ništa naručili, niste tražili promjenu lozinke, dobavljač nikad prije nije mijenjao račun
Adresa pošiljatelja Domena iza znaka @: razlikuje li se za slovo, dodatnu riječ ili drugi nastavak
Poveznica Prije klika zadržite pokazivač iznad poveznice i provjerite stvarnu adresu
Zahtjev za podacima Lozinke, PIN, kodovi za potvrdu, podaci o kartici, OIB
Privitak Neočekivan privitak, osobito arhiva ili dokument koji traži uključivanje makronaredbi
Oslovljavanje Općenit pozdrav umjesto imena, iako vas pošiljatelj poznaje
Tajnost „Nemojte nikome govoriti“, „povjerljivo“
Ponuda Nagrada, dobitak ili popust koji zvuči predobro

Pravopisne pogreške više nisu pouzdan znak. Napadači koriste alate umjetne inteligencije i pišu besprijekorno, i na hrvatskom jeziku. Važnije je pitanje ima li zahtjev smisla i može li se provjeriti drugim putem.

Pravilo za svaku sumnjivu poruku

  1. Zastanite. Hitnost je najčešći alat napadača. Pravi zahtjev može pričekati nekoliko minuta.
  2. Provjerite drugim kanalom. Nazovite osobu ili tvrtku na broj koji već imate, ne na broj iz poruke.
  3. Ne klikajte i ne odgovarajte. Ne otvarajte poveznice ni privitke dok ne provjerite pošiljatelja.
  4. Prijavite. Proslijedite poruku IT službi ili osobi zaduženoj za sigurnost, prema internom postupku.

Što učiniti ako ste kliknuli

Što se dogodilo Što odmah napraviti
Kliknuli ste poveznicu, ali niste ništa upisali Zatvorite stranicu i obavijestite IT službu
Upisali ste lozinku S drugog uređaja odmah promijenite lozinku, i svugdje gdje koristite istu, te obavijestite IT
Upisali ste podatke kartice Nazovite banku i blokirajte karticu, pratite transakcije
Otvorili ste privitak Odspojite računalo s mreže, ali ga ne gasite, i odmah pozovite IT
Uplatili ste novac Odmah nazovite banku i zatražite zaustavljanje ili povrat uplate, zatim slučaj prijavite policiji

Ne pokušavajte sami „očistiti“ računalo i ne brišite poruku jer IT službi treba za analizu. Najgore što zaposlenik može napraviti jest prešutjeti incident iz straha ili srama. Tvrtke koje potiču prijavu bez traženja krivca otkrivaju napade ranije i imaju manju štetu.

Ako je phishing doveo do neovlaštenog pristupa osobnim podacima, tvrtka kao voditelj obrade mora procijeniti radi li se o povredi osobnih podataka koju treba prijaviti AZOP-u u roku od 72 sata. Ako je tvrtka obveznik Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, značajan incident prijavljuje i nadležnom CSIRT-u, uz rano upozorenje u roku od 24 sata.

Kako zaštititi tvrtku od phishinga

Tehničke mjere

  • filtriranje e-pošte i zaštita od zlonamjernih privitaka i poveznica
  • provjera autentičnosti e-pošte za vlastitu domenu (SPF, DKIM i DMARC), kako bi se otežalo lažno predstavljanje u ime tvrtke
  • višefaktorska autentifikacija za e-poštu, poslovne aplikacije i udaljeni pristup
  • redovito ažuriranje sustava i zaštita krajnjih uređaja
  • ograničavanje administratorskih ovlasti

Organizacijske mjere

  • jasno pravilo da se promjena računa dobavljača i svaka neuobičajena uplata potvrđuju telefonom, na poznati broj
  • načelo „četiri oka“ za plaćanja iznad određenog iznosa
  • jednostavan način prijave sumnjive poruke, primjerice gumb u programu za e-poštu
  • postupak za reakciju na incident s određenim osobama i kontaktima
  • redovita edukacija zaposlenika, uz provjeru znanja i simulacije phishing poruka

Edukacija i simulacije

Edukacija mora biti redovita jer se metode napadača stalno mijenjaju. Najbolje rezultate daju kratke edukacije s primjerima iz stvarne prakse i povremene simulacije phishinga, u kojima zaposlenici dobiju bezopasnu lažnu poruku. Rezultati pokazuju tko je kliknuo, a tko poruku prijavio, pa se dodatna edukacija može usmjeriti tamo gdje je najpotrebnija. Simulacije ne smiju služiti za kažnjavanje, nego za učenje.

Je li edukacija o phishingu obvezna

Za obveznike Zakona o kibernetičkoj sigurnosti jest. Uprava ključnih i važnih subjekata mora pohađati osposobljavanje i omogućiti ga zaposlenicima, a Uredba o kibernetičkoj sigurnosti traži redovitu obuku svih zaposlenika o osnovnim praksama kibernetičke higijene: sigurnom korištenju e-pošte i interneta, lozinki i drugih vjerodajnica te prepoznavanju i prijavi najčešćih incidenata. Obuka se provodi pri zapošljavanju i redovito nakon toga. Više o tome u članku NIS2 direktiva u Hrvatskoj.

Za financijske subjekte programe podizanja svijesti i osposobljavanje svih zaposlenika izričito traži i DORA. Za ostale tvrtke edukacija nije propisana posebnim člankom, ali GDPR traži odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka, a educirani zaposlenici jedna su od najvažnijih organizacijskih mjera.

Phishing i umjetna inteligencija

Alati umjetne inteligencije napadačima olakšavaju posao: poruke su bez pogrešaka, prilagođene primatelju i napisane na bilo kojem jeziku. Sve su češći i lažni glasovni pozivi u kojima se glas direktora ili člana obitelji imitira na temelju snimki s interneta, pa čak i lažni videopozivi.

Zato se zaštita ne smije oslanjati na prepoznavanje pogrešaka u poruci. Pouzdanija je provjera drugim kanalom: povratni poziv na poznati broj, potvrda kolege ili dogovorena lozinka za hitne zahtjeve.

Često postavljana pitanja

Što je phishing?
Phishing je prijevara u kojoj se napadač lažnom porukom, SMS-om ili pozivom predstavlja kao pouzdana osoba ili organizacija kako bi žrtvu naveo da otkrije lozinku ili podatke o kartici, otvori zaraženi privitak ili uplati novac.

Što znači riječ phishing?
Riječ je izvedena od engleske riječi fishing, pecanje. Napadač „baca mamac“ u obliku lažne poruke i čeka da netko „zagrize“.

Kako prepoznati phishing poruku?
Najčešći znakovi su hitnost ili prijetnja, neočekivan zahtjev za podacima ili plaćanjem, adresa pošiljatelja ili poveznica koja se razlikuje od prave i zahtjev za tajnošću. Kod svake sumnje zahtjev provjerite drugim kanalom.

Što napraviti ako sam kliknuo na phishing poveznicu?
Odmah obavijestite IT službu. Ako ste upisali lozinku, promijenite je s drugog uređaja, a ako ste upisali podatke kartice, nazovite banku i blokirajte karticu. Ne brišite poruku i ne pokušavajte sami riješiti problem.

Što je spear phishing?
Ciljani phishing usmjeren na određenu osobu ili tvrtku. Napadač prikuplja podatke o žrtvi, primjerice s mrežnih stranica i društvenih mreža, pa poruka izgleda kao uobičajena poslovna komunikacija.

Što je smishing, a što vishing?
Smishing je phishing putem SMS-a ili aplikacija za poruke, a vishing putem telefonskog poziva.

Gdje prijaviti phishing?
Zaposlenici sumnjive poruke prijavljuju IT službi prema internom postupku. Građani phishing mogu prijaviti Nacionalnom CERT-u, a ako su izgubili novac, i policiji te svojoj banci.

Je li tvrtka obvezna educirati zaposlenike o phishingu?
Obveznici Zakona o kibernetičkoj sigurnosti moraju provoditi redovitu obuku svih zaposlenika o kibernetičkoj higijeni, uključujući prepoznavanje i prijavu incidenata. Za ostale tvrtke edukacija je jedna od organizacijskih mjera koje očekuje GDPR.


Povezani članci

Izvori


Ovaj članak informativne je naravi. Za tehničku provedbu sigurnosnih mjera obratite se IT stručnjacima.

Oznake
phishingphishing primjerikibernetička sigurnostsocijalni inženjeringedukacija zaposlenika
Slični članci
01
Kibernetička sigurnost

Kibernetička sigurnost za zaposlenike: pravila i obveze tvrtki (2026.)

Što je kibernetička sigurnost i kako je zaposlenici provode u svakodnevnom radu: prepoznavanje phishinga i lažnih naloga za plaćanje, lozinke i višefaktorska autentifikacija, rad na daljinu i prijava incidenata. Uz pregled obveza edukacije zaposlenika prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, DORA-i i GDPR-u.

CompliQuest Expert Team
12. siječnja 2026.
02
Kibernetička sigurnost

ISO 27001: što je, zahtjevi i kako se certificirati (2026.)

ISO/IEC 27001 međunarodna je norma za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS). Objašnjavamo što norma zahtijeva, što sadrži Prilog A s 93 kontrole, kako teče certifikacija i kako se ISO 27001 odnosi prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, GDPR-u i DORA-i.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
03
Kibernetička sigurnost

Ransomware: što je i kako zaštititi tvrtku (2026.)

Ransomware može u nekoliko sati zaustaviti cijelo poslovanje. Objašnjavamo što je ransomware, kako ulazi u tvrtku, koje mjere zaštite najviše smanjuju rizik, što učiniti ako vas pogodi i kada napad morate prijaviti CSIRT-u i AZOP-u.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
Pregledajte tečajeve