Što je phishing
Phishing (izgovara se „fišing“) oblik je prijevare i socijalnog inženjeringa u kojem se napadač predstavlja kao osoba ili organizacija kojoj žrtva vjeruje, primjerice banka, dostavna služba, porezna uprava, kolega ili direktor. Cilj je navesti žrtvu da:
- upiše lozinku ili podatke o kartici na lažnoj stranici
- klikne poveznicu ili otvori privitak koji instalira zlonamjerni softver
- uplati novac na račun napadača
- otkrije povjerljive poslovne podatke
Naziv dolazi od engleske riječi fishing, odnosno pecanje: napadač „baca mamac“ i čeka da netko zagrize. Za razliku od tehničkih napada, phishing ne iskorištava propust u sustavu, nego ljudsko povjerenje, strah, znatiželju ili žurbu. Zato ga ni najbolji filtri ne mogu potpuno zaustaviti, a posljednja linija obrane uvijek je zaposlenik koji poruku prepozna.
Phishing je često samo prvi korak većeg napada. Ukradena lozinka napadaču otvara pristup e-pošti, poslovnim sustavima ili bankarstvu, a zaraženi privitak može pokrenuti ransomware koji šifrira podatke cijele tvrtke.
Vrste phishing napada
| Vrsta | Kanal | Kako izgleda |
|---|---|---|
| Masovni phishing | e-pošta | ista poruka poslana tisućama primatelja, primjerice „vaš račun je blokiran“ |
| Spear phishing | e-pošta, društvene mreže | poruka prilagođena konkretnoj osobi, s njezinim imenom, funkcijom i stvarnim projektom |
| Whaling | e-pošta | ciljani napad na članove uprave i direktore |
| Prijevara s lažnim nalogom za plaćanje (BEC) | e-pošta | napadač se predstavlja kao direktor ili dobavljač i traži hitnu uplatu ili promjenu broja računa |
| Smishing | SMS, WhatsApp, Viber | lažna poruka o paketu, dugu ili blokiranoj kartici s poveznicom |
| Vishing | telefonski poziv | pozivatelj se predstavlja kao banka, IT podrška ili policija |
| Clone phishing | e-pošta | kopija stvarne poruke koju je žrtva već primila, s promijenjenom poveznicom ili privitkom |
| Quishing | QR kod | QR kod na letku, računu ili u poruci vodi na lažnu stranicu |
Posebno su opasni spear phishing i lažni nalozi za plaćanje. Napadači podatke za njih skupljaju s mrežnih stranica tvrtke, LinkedIna i iz prethodno ukradenih poruka, pa poruka izgleda kao uobičajena poslovna komunikacija.
Primjeri phishing poruka
Lažna obavijest o paketu
SMS: „Vaša pošiljka čeka isporuku. Platite 1,99 EUR za dostavu: [poveznica]“
Poveznica vodi na stranicu koja izgleda kao stranica dostavne službe i traži podatke o kartici. Mali iznos služi tome da žrtva ne posumnja, a napadač zapravo želi cijele podatke kartice.
Lažna poruka banke
E-pošta ili SMS: „Zbog sumnjive aktivnosti vaš je račun privremeno ograničen. Potvrdite podatke u roku od 24 sata.“
Banke ne traže lozinke, PIN ni kodove za potvrdu putem poruka ili telefona. Svaka takva poruka znak je prijevare.
Lažni povrat poreza ili obavijest državne službe
E-pošta: „Imate pravo na povrat poreza. Prijavite se i unesite podatke kartice za isplatu.“
Državne službe ne isplaćuju novac tako da od građana traže podatke o kartici putem e-pošte.
Lažni nalog direktora
E-pošta naizgled od direktora, poslana s adrese koja se razlikuje za jedno slovo:
„Molim te da danas hitno platiš 45.000 eura novom dobavljaču, podaci su u privitku. Stvar je povjerljiva, nemoj o tome nikome govoriti. Na sastancima sam cijeli dan i ne mogu se javiti.“
Hitnost, tajnost i nemogućnost provjere telefonom tipične su za lažni nalog za plaćanje.
Promjena računa dobavljača
E-pošta naizgled od stalnog dobavljača: „Promijenili smo banku. Molimo da sljedeće račune plaćate na novi IBAN.“
Napadač je često prije toga provalio u e-poštu dobavljača i šalje poruku iz stvarnog razgovora. Promjenu računa uvijek treba potvrditi telefonom, na broj koji već imate, a ne na broj iz poruke.
Lažna obavijest IT službe
E-pošta: „Vaš je pretinac gotovo pun. Prijavite se ovdje kako ne biste izgubili poruke.“
Poveznica vodi na lažnu stranicu za prijavu u poslovnu e-poštu. Pomoću ukradene lozinke napadač čita poštu i šalje nove phishing poruke kolegama s pravog računa.
Kako prepoznati phishing
| Znak upozorenja | Što provjeriti |
|---|---|
| Hitnost ili prijetnja | „Odmah“, „u roku od 24 sata“, „račun će biti zatvoren“ |
| Neočekivan zahtjev | Niste ništa naručili, niste tražili promjenu lozinke, dobavljač nikad prije nije mijenjao račun |
| Adresa pošiljatelja | Domena iza znaka @: razlikuje li se za slovo, dodatnu riječ ili drugi nastavak |
| Poveznica | Prije klika zadržite pokazivač iznad poveznice i provjerite stvarnu adresu |
| Zahtjev za podacima | Lozinke, PIN, kodovi za potvrdu, podaci o kartici, OIB |
| Privitak | Neočekivan privitak, osobito arhiva ili dokument koji traži uključivanje makronaredbi |
| Oslovljavanje | Općenit pozdrav umjesto imena, iako vas pošiljatelj poznaje |
| Tajnost | „Nemojte nikome govoriti“, „povjerljivo“ |
| Ponuda | Nagrada, dobitak ili popust koji zvuči predobro |
Pravopisne pogreške više nisu pouzdan znak. Napadači koriste alate umjetne inteligencije i pišu besprijekorno, i na hrvatskom jeziku. Važnije je pitanje ima li zahtjev smisla i može li se provjeriti drugim putem.
Pravilo za svaku sumnjivu poruku
- Zastanite. Hitnost je najčešći alat napadača. Pravi zahtjev može pričekati nekoliko minuta.
- Provjerite drugim kanalom. Nazovite osobu ili tvrtku na broj koji već imate, ne na broj iz poruke.
- Ne klikajte i ne odgovarajte. Ne otvarajte poveznice ni privitke dok ne provjerite pošiljatelja.
- Prijavite. Proslijedite poruku IT službi ili osobi zaduženoj za sigurnost, prema internom postupku.
Što učiniti ako ste kliknuli
| Što se dogodilo | Što odmah napraviti |
|---|---|
| Kliknuli ste poveznicu, ali niste ništa upisali | Zatvorite stranicu i obavijestite IT službu |
| Upisali ste lozinku | S drugog uređaja odmah promijenite lozinku, i svugdje gdje koristite istu, te obavijestite IT |
| Upisali ste podatke kartice | Nazovite banku i blokirajte karticu, pratite transakcije |
| Otvorili ste privitak | Odspojite računalo s mreže, ali ga ne gasite, i odmah pozovite IT |
| Uplatili ste novac | Odmah nazovite banku i zatražite zaustavljanje ili povrat uplate, zatim slučaj prijavite policiji |
Ne pokušavajte sami „očistiti“ računalo i ne brišite poruku jer IT službi treba za analizu. Najgore što zaposlenik može napraviti jest prešutjeti incident iz straha ili srama. Tvrtke koje potiču prijavu bez traženja krivca otkrivaju napade ranije i imaju manju štetu.
Ako je phishing doveo do neovlaštenog pristupa osobnim podacima, tvrtka kao voditelj obrade mora procijeniti radi li se o povredi osobnih podataka koju treba prijaviti AZOP-u u roku od 72 sata. Ako je tvrtka obveznik Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, značajan incident prijavljuje i nadležnom CSIRT-u, uz rano upozorenje u roku od 24 sata.
Kako zaštititi tvrtku od phishinga
Tehničke mjere
- filtriranje e-pošte i zaštita od zlonamjernih privitaka i poveznica
- provjera autentičnosti e-pošte za vlastitu domenu (SPF, DKIM i DMARC), kako bi se otežalo lažno predstavljanje u ime tvrtke
- višefaktorska autentifikacija za e-poštu, poslovne aplikacije i udaljeni pristup
- redovito ažuriranje sustava i zaštita krajnjih uređaja
- ograničavanje administratorskih ovlasti
Organizacijske mjere
- jasno pravilo da se promjena računa dobavljača i svaka neuobičajena uplata potvrđuju telefonom, na poznati broj
- načelo „četiri oka“ za plaćanja iznad određenog iznosa
- jednostavan način prijave sumnjive poruke, primjerice gumb u programu za e-poštu
- postupak za reakciju na incident s određenim osobama i kontaktima
- redovita edukacija zaposlenika, uz provjeru znanja i simulacije phishing poruka
Edukacija i simulacije
Edukacija mora biti redovita jer se metode napadača stalno mijenjaju. Najbolje rezultate daju kratke edukacije s primjerima iz stvarne prakse i povremene simulacije phishinga, u kojima zaposlenici dobiju bezopasnu lažnu poruku. Rezultati pokazuju tko je kliknuo, a tko poruku prijavio, pa se dodatna edukacija može usmjeriti tamo gdje je najpotrebnija. Simulacije ne smiju služiti za kažnjavanje, nego za učenje.
Je li edukacija o phishingu obvezna
Za obveznike Zakona o kibernetičkoj sigurnosti jest. Uprava ključnih i važnih subjekata mora pohađati osposobljavanje i omogućiti ga zaposlenicima, a Uredba o kibernetičkoj sigurnosti traži redovitu obuku svih zaposlenika o osnovnim praksama kibernetičke higijene: sigurnom korištenju e-pošte i interneta, lozinki i drugih vjerodajnica te prepoznavanju i prijavi najčešćih incidenata. Obuka se provodi pri zapošljavanju i redovito nakon toga. Više o tome u članku NIS2 direktiva u Hrvatskoj.
Za financijske subjekte programe podizanja svijesti i osposobljavanje svih zaposlenika izričito traži i DORA. Za ostale tvrtke edukacija nije propisana posebnim člankom, ali GDPR traži odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka, a educirani zaposlenici jedna su od najvažnijih organizacijskih mjera.
Phishing i umjetna inteligencija
Alati umjetne inteligencije napadačima olakšavaju posao: poruke su bez pogrešaka, prilagođene primatelju i napisane na bilo kojem jeziku. Sve su češći i lažni glasovni pozivi u kojima se glas direktora ili člana obitelji imitira na temelju snimki s interneta, pa čak i lažni videopozivi.
Zato se zaštita ne smije oslanjati na prepoznavanje pogrešaka u poruci. Pouzdanija je provjera drugim kanalom: povratni poziv na poznati broj, potvrda kolege ili dogovorena lozinka za hitne zahtjeve.
Često postavljana pitanja
Što je phishing?
Phishing je prijevara u kojoj se napadač lažnom porukom, SMS-om ili pozivom predstavlja kao pouzdana osoba ili organizacija kako bi žrtvu naveo da otkrije lozinku ili podatke o kartici, otvori zaraženi privitak ili uplati novac.
Što znači riječ phishing?
Riječ je izvedena od engleske riječi fishing, pecanje. Napadač „baca mamac“ u obliku lažne poruke i čeka da netko „zagrize“.
Kako prepoznati phishing poruku?
Najčešći znakovi su hitnost ili prijetnja, neočekivan zahtjev za podacima ili plaćanjem, adresa pošiljatelja ili poveznica koja se razlikuje od prave i zahtjev za tajnošću. Kod svake sumnje zahtjev provjerite drugim kanalom.
Što napraviti ako sam kliknuo na phishing poveznicu?
Odmah obavijestite IT službu. Ako ste upisali lozinku, promijenite je s drugog uređaja, a ako ste upisali podatke kartice, nazovite banku i blokirajte karticu. Ne brišite poruku i ne pokušavajte sami riješiti problem.
Što je spear phishing?
Ciljani phishing usmjeren na određenu osobu ili tvrtku. Napadač prikuplja podatke o žrtvi, primjerice s mrežnih stranica i društvenih mreža, pa poruka izgleda kao uobičajena poslovna komunikacija.
Što je smishing, a što vishing?
Smishing je phishing putem SMS-a ili aplikacija za poruke, a vishing putem telefonskog poziva.
Gdje prijaviti phishing?
Zaposlenici sumnjive poruke prijavljuju IT službi prema internom postupku. Građani phishing mogu prijaviti Nacionalnom CERT-u, a ako su izgubili novac, i policiji te svojoj banci.
Je li tvrtka obvezna educirati zaposlenike o phishingu?
Obveznici Zakona o kibernetičkoj sigurnosti moraju provoditi redovitu obuku svih zaposlenika o kibernetičkoj higijeni, uključujući prepoznavanje i prijavu incidenata. Za ostale tvrtke edukacija je jedna od organizacijskih mjera koje očekuje GDPR.
Povezani članci
- Kibernetička sigurnost: vodič za zaposlenike
- Ransomware: kako zaštititi tvrtku
- NIS2 direktiva u Hrvatskoj: što tvrtke moraju znati
Izvori
- Nacionalni CERT
- ENISA: pregled prijetnji
- Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024)
- Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024)
Ovaj članak informativne je naravi. Za tehničku provedbu sigurnosnih mjera obratite se IT stručnjacima.
