Što je kibernetička sigurnost
Kibernetička sigurnost su aktivnosti potrebne za zaštitu mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih osoba na koje utječu kibernetičke prijetnje. Tu definiciju iz Uredbe (EU) 2019/881 preuzima i hrvatski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti.
U praksi to znači zaštitu računala, mobitela, poslužitelja, e-pošte, aplikacija u oblaku i podataka od neovlaštenog pristupa, krađe, izmjene i prekida rada.
Informacijska sigurnost širi je pojam: obuhvaća zaštitu svih informacija, uključujući papirnatu dokumentaciju i razgovore, a kibernetička sigurnost odnosi se na digitalne sustave i podatke.
Zašto su zaposlenici ključni
Tehnička zaštita, primjerice antivirusni program, vatrozid i filtri e-pošte, zaustavlja velik dio napada, ali ne može spriječiti zaposlenika da na lažnoj stranici upiše lozinku ili plati lažni račun. Zato napadači sve češće koriste socijalni inženjering: manipulaciju kojom osobu navode da sama otkrije podatke ili poduzme štetnu radnju. Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA) socijalni inženjering, uključujući phishing, navodi među glavnim kibernetičkim prijetnjama u EU.
Svaki zaposlenik ima pristup nečemu vrijednom za napadača: e-pošti, podacima klijenata, poslovnim aplikacijama ili ovlasti za plaćanje. Jedan klik ili jedna potvrđena prijava može biti dovoljna za ulazak u mrežu tvrtke.
Najčešće prijetnje
| Prijetnja | Kako izgleda | Kako se zaštititi |
|---|---|---|
| Phishing | e-poruka koja oponaša banku, dostavnu službu, Microsoft 365 ili kolegu i traži klik ili prijavu | provjeriti pošiljatelja i poveznicu, ne upisivati lozinku na stranici otvorenoj iz poruke |
| Smishing i vishing | SMS ili telefonski poziv, primjerice „banke” ili „IT podrške” | prekinuti razgovor i nazvati službeni broj |
| Lažni direktor (BEC) | hitan i povjerljiv zahtjev za uplatu, naizgled od direktora | potvrditi zahtjev telefonom, na poznati broj |
| Lažna promjena IBAN-a | „dobavljač” javlja novi broj računa za plaćanje | provjeriti promjenu s poznatom osobom kod dobavljača prije plaćanja |
| Ransomware | zlonamjerni program koji šifrira podatke i traži otkupninu | ne otvarati neočekivane privitke, odmah prijaviti neobično ponašanje računala |
| Krađa vjerodajnica | napadač dođe do lozinke i prijavljuje se kao zaposlenik | jedinstvene lozinke i višefaktorska autentifikacija |
| Zlonamjerni USB | „izgubljeni” USB ključ ili nepoznati uređaj | ne spajati nepoznate uređaje na poslovno računalo |
Više o prepoznavanju lažnih poruka u članku Phishing: što je, primjeri i kako se zaštititi, a o zaštiti od šifriranja podataka u članku Ransomware: kako zaštititi tvrtku.
Kako prepoznati lažnu poruku
Najčešći znakovi:
- Pošiljatelj se ne podudara s organizacijom, primjerice domena s dodatnim slovom ili crticom
- Hitnost ili prijetnja: „račun će biti blokiran”, „uplata danas”
- Neuobičajen zahtjev: lozinka, kod za prijavu, promjena računa za plaćanje, kupnja poklon-bonova
- Poveznica vodi na drugu adresu od one koju navodi tekst
- Neočekivan privitak, osobito komprimirana datoteka ili dokument koji traži uključivanje makronaredbi
Napadači sve češće pišu bez pogrešaka, na hrvatskom jeziku, i koriste stvarna imena kolega i dobavljača. Izostanak pravopisnih pogrešaka nije znak da je poruka vjerodostojna.
Lažni nalozi za plaćanje
Prijevare povezane s plaćanjem nanose tvrtkama najizravniju štetu. Tipičan scenarij: računovodstvo dobije e-poruku „direktora” koji je na putu i traži hitnu, povjerljivu uplatu novom partneru. Druga varijanta je poruka „dobavljača” s obavijesti o novom IBAN-u.
Pravila za zaposlenike koji odobravaju ili izvršavaju plaćanja:
- svaki zahtjev za hitnu ili neuobičajenu uplatu potvrditi telefonom, na broj iz interne evidencije, a ne na broj iz poruke
- promjenu računa dobavljača provjeriti s poznatom kontaktnom osobom prije prvog plaćanja na novi račun
- ne zaobilaziti propisani postupak odobravanja, ni kad zahtjev dolazi od uprave
- ako je novac već uplaćen, odmah obavijestiti banku, nadređenog i IT jer je brzina ključna za mogući povrat sredstava
Lozinke i višefaktorska autentifikacija
Lozinke
- koristite dugu lozinku, primjerice niz od nekoliko nepovezanih riječi, koju je lako zapamtiti, a teško pogoditi
- za svaki račun koristite drugu lozinku, a službenu lozinku nikad ne koristite za privatne servise
- ne koristite službenu adresu e-pošte za registraciju na javnim servisima koji nisu potrebni za posao
- za pohranu lozinki koristite upravitelj lozinki koji je odobrila tvrtka, a ne bilješke, papir ili preglednik ako to interna pravila ne dopuštaju
- lozinku odmah promijenite ako sumnjate da ju je netko saznao
Višefaktorska autentifikacija (MFA)
Višefaktorska autentifikacija uz lozinku traži i drugi dokaz identiteta: kod iz aplikacije na mobitelu, sigurnosni ključ ili biometriju. Napadač koji sazna lozinku bez drugog faktora ne može se prijaviti.
- uključite MFA na svim sustavima koji ga podržavaju, osobito na e-pošti, VPN-u i aplikacijama u oblaku
- kad je moguće, koristite aplikaciju za autentifikaciju umjesto SMS poruke
- nikad ne potvrđujte zahtjev za prijavu koji niste sami pokrenuli, čak ni kad stigne više puta zaredom
- jednokratni kod nikad ne dijelite telefonom ni porukom, ni s osobom koja se predstavlja kao IT podrška
Telefonski pozivi i socijalni inženjering
Napadač se može predstaviti kao kolega, IT podrška, banka, dobavljač ili inspekcija. Cilj je steći vaše povjerenje ili stvoriti pritisak kako biste preskočili uobičajenu provjeru.
- IT podrška nikad ne treba vašu lozinku
- ako niste sigurni tko zove, prekinite razgovor i nazovite službeni broj
- ne dajte podatke o kolegama, sustavima ili postupcima osobi čiji identitet niste provjerili
- ne dopustite nepoznatoj osobi ulazak u prostorije za vama, bez obzira na to što nosi ili tvrdi
Uređaji, rad na daljinu i fizička sigurnost
| Situacija | Pravilo |
|---|---|
| Odlazak od računala | zaključajte zaslon (Windows + L) |
| Ažuriranja | instalirajte ih čim ih sustav ponudi |
| Nepoznati USB ključ | ne spajajte ga, predajte IT-u |
| Javna Wi-Fi mreža | za poslovne sustave koristite VPN tvrtke |
| Kućna mreža | promijenite zadanu lozinku usmjerivača i redovito ga ažurirajte |
| Gubitak ili krađa uređaja | odmah prijavite IT-u kako bi se uređaj zaključao ili obrisao na daljinu |
| Dokumenti na stolu | na kraju dana spremite i zaključajte dokumente s povjerljivim podacima |
| Nove aplikacije | instalirajte samo aplikacije koje je odobrila tvrtka |
Što učiniti kad nešto pođe po zlu
- Prekinite rad na uređaju ili u aplikaciji gdje je problem nastao.
- Odmah prijavite IT-u ili osobi zaduženoj za sigurnost, i kad niste sigurni je li riječ o incidentu.
- Ne isključujte računalo i ne brišite poruke bez uputa IT-a kako se ne bi izgubili tragovi.
- Ako ste upisali lozinku na sumnjivoj stranici, promijenite je s drugog, sigurnog uređaja.
- Zapišite što se dogodilo i kada, i slijedite upute IT-a.
Brza prijava nije samo tehničko pitanje. Tvrtke obveznice Zakona o kibernetičkoj sigurnosti moraju značajan incident prijaviti nadležnom CSIRT-u ranim upozorenjem u roku od 24 sata od saznanja. Povredu osobnih podataka koja predstavlja rizik za pojedince svaki voditelj obrade mora prijaviti AZOP-u u roku od 72 sata od saznanja. Rok počinje teći kad tvrtka sazna za incident, a tvrtka može saznati samo ako zaposlenici prijave.
Zaposlenik koji prijavi vlastitu pogrešku pomaže tvrtki. Prikrivanje incidenta povećava štetu.
Obveze tvrtki: edukacija zaposlenika o kibernetičkoj sigurnosti
| Propis | Tko je obveznik | Obveza edukacije |
|---|---|---|
| Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/24) | ključni i važni subjekti | članovi uprave moraju pohađati osposobljavanje i omogućiti ga zaposlenicima (čl. 29.) |
| Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/24) | ključni i važni subjekti | redovita obuka svih zaposlenika o osnovnim praksama kibernetičke higijene, odmah nakon zaposlenja i redovito tijekom rada; posebno, dokumentirano osposobljavanje za zaposlenike zadužene za mjere sigurnosti |
| DORA (Uredba (EU) 2022/2554) | banke, osiguratelji, investicijska društva i drugi financijski subjekti | programi podizanja svijesti o sigurnosti IKT-a i osposobljavanje o digitalnoj operativnoj otpornosti za sve zaposlenike i upravu |
| GDPR | svi koji obrađuju osobne podatke | odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere (čl. 32.); službenik za zaštitu podataka, ako je imenovan, podiže svijest i osposobljava osoblje koje sudjeluje u obradi (čl. 39.) |
Uredba o kibernetičkoj sigurnosti navodi i što obuka za sve zaposlenike treba obuhvatiti: sigurno korištenje e-pošte i interneta, sigurnost IT sustava i mobilnih uređaja, sigurno korištenje lozinki i drugih vjerodajnica te prepoznavanje i prijavu najčešćih incidenata. Uredba preporučuje i redovite simulacije phishinga i testiranje otpornosti zaposlenika na socijalni inženjering, ovisno o procjeni rizika. Tvrtka mora odrediti i disciplinske mjere za nepoštivanje pravila kibernetičke sigurnosti.
Ako uprava ne osigura odgovarajuće osposobljavanje, ključnom subjektu prijeti kazna do 10 milijuna eura ili 2 % ukupnog godišnjeg prometa, a važnom subjektu do 7 milijuna eura ili 1,4 % prometa, ovisno o tome koji je iznos veći. Članovima uprave prijeti i osobna kazna, od 1.000 do 6.000 eura u ključnom subjektu, odnosno od 500 do 3.000 eura u važnom subjektu.
Više o tome tko je obveznik u članku NIS2 direktiva u Hrvatskoj.
Kontrolni popis za zaposlenike
- zaključavam računalo kad odlazim od stola
- prije klika provjeravam pošiljatelja i poveznicu
- ne upisujem lozinku na stranici otvorenoj iz poruke
- svaki neuobičajen nalog za plaćanje potvrđujem telefonom
- koristim različite lozinke i višefaktorsku autentifikaciju
- ne potvrđujem prijave koje nisam pokrenuo
- ne spajam nepoznate uređaje
- odmah prijavljujem sve sumnjivo
Često postavljana pitanja
Što je kibernetička sigurnost?
Kibernetička sigurnost su aktivnosti potrebne za zaštitu mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih osoba od kibernetičkih prijetnji. Obuhvaća tehničke mjere, kao što su ažuriranja i višefaktorska autentifikacija, i organizacijske mjere, kao što su pravila i edukacija zaposlenika.
Koja je razlika između kibernetičke i informacijske sigurnosti?
Informacijska sigurnost štiti sve informacije, uključujući papirnate dokumente i usmenu komunikaciju. Kibernetička sigurnost odnosi se na zaštitu digitalnih sustava, mreža i podataka.
Mora li tvrtka educirati zaposlenike o kibernetičkoj sigurnosti?
Ključni i važni subjekti prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti moraju. Uredba o kibernetičkoj sigurnosti propisuje redovitu obuku svih zaposlenika odmah nakon zaposlenja i tijekom rada, a članovi uprave moraju pohađati osposobljavanje i omogućiti ga zaposlenicima. Financijski subjekti imaju takvu obvezu prema DORA-i. Za ostale tvrtke edukacija je dio organizacijskih mjera zaštite osobnih podataka prema GDPR-u.
Koliko često treba provoditi edukaciju?
Uredba o kibernetičkoj sigurnosti traži obuku odmah nakon zaposlenja i zatim redovito tijekom radnog odnosa, ali ne propisuje točan razmak. Razmak treba odrediti prema procjeni rizika, a uz obnovu edukacije korisne su i kraće obavijesti o novim prijetnjama.
Koliko često treba mijenjati lozinku?
Lozinku treba promijeniti pri prvom korištenju računa i čim postoji sumnja da ju je netko saznao. Važnije od česte promjene jest da je lozinka duga, jedinstvena i zaštićena višefaktorskom autentifikacijom.
Što napraviti ako kliknem na sumnjivu poveznicu?
Prekinite rad, odmah obavijestite IT ili osobu zaduženu za sigurnost i ne isključujte računalo bez uputa. Ako ste upisali lozinku, promijenite je s drugog uređaja. Što brže prijavite, manja je šteta.
Je li višefaktorska autentifikacija obvezna?
Za ključne i važne subjekte jest: Uredba o kibernetičkoj sigurnosti propisuje višefaktorsku autentifikaciju za ključne sustave izložene napadima, primjerice za VPN i aplikacije dostupne putem interneta. Za ostale tvrtke to je preporučena mjera zaštite.
Povezani članci
- Phishing: što je, primjeri i kako se zaštititi
- Ransomware: kako zaštititi tvrtku
- NIS2 direktiva u Hrvatskoj: obveze i kazne
- DORA uredba: obveze financijskog sektora
Izvori
- Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024)
- Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024)
- Uredba (EU) 2022/2554 (DORA), EUR-Lex
- Opća uredba o zaštiti podataka (EU) 2016/679, EUR-Lex
- ENISA Threat Landscape
- Nacionalni CERT
Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.
