Kibernetička sigurnost10 min · Ažurirano 22. listopada 2026.

Kibernetička sigurnost za zaposlenike: pravila i obveze tvrtki (2026.)

Što je kibernetička sigurnost i kako je zaposlenici provode u svakodnevnom radu: prepoznavanje phishinga i lažnih naloga za plaćanje, lozinke i višefaktorska autentifikacija, rad na daljinu i prijava incidenata. Uz pregled obveza edukacije zaposlenika prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, DORA-i i GDPR-u.

IN
Ivana Novak
Analitičarka za kibernetičku sigurnost
Kibernetička sigurnost za zaposlenike: pravila i obveze tvrtki (2026.)

Što je kibernetička sigurnost

Kibernetička sigurnost su aktivnosti potrebne za zaštitu mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih osoba na koje utječu kibernetičke prijetnje. Tu definiciju iz Uredbe (EU) 2019/881 preuzima i hrvatski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti.

U praksi to znači zaštitu računala, mobitela, poslužitelja, e-pošte, aplikacija u oblaku i podataka od neovlaštenog pristupa, krađe, izmjene i prekida rada.

Informacijska sigurnost širi je pojam: obuhvaća zaštitu svih informacija, uključujući papirnatu dokumentaciju i razgovore, a kibernetička sigurnost odnosi se na digitalne sustave i podatke.

Zašto su zaposlenici ključni

Tehnička zaštita, primjerice antivirusni program, vatrozid i filtri e-pošte, zaustavlja velik dio napada, ali ne može spriječiti zaposlenika da na lažnoj stranici upiše lozinku ili plati lažni račun. Zato napadači sve češće koriste socijalni inženjering: manipulaciju kojom osobu navode da sama otkrije podatke ili poduzme štetnu radnju. Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA) socijalni inženjering, uključujući phishing, navodi među glavnim kibernetičkim prijetnjama u EU.

Svaki zaposlenik ima pristup nečemu vrijednom za napadača: e-pošti, podacima klijenata, poslovnim aplikacijama ili ovlasti za plaćanje. Jedan klik ili jedna potvrđena prijava može biti dovoljna za ulazak u mrežu tvrtke.

Najčešće prijetnje

Prijetnja Kako izgleda Kako se zaštititi
Phishing e-poruka koja oponaša banku, dostavnu službu, Microsoft 365 ili kolegu i traži klik ili prijavu provjeriti pošiljatelja i poveznicu, ne upisivati lozinku na stranici otvorenoj iz poruke
Smishing i vishing SMS ili telefonski poziv, primjerice „banke” ili „IT podrške” prekinuti razgovor i nazvati službeni broj
Lažni direktor (BEC) hitan i povjerljiv zahtjev za uplatu, naizgled od direktora potvrditi zahtjev telefonom, na poznati broj
Lažna promjena IBAN-a „dobavljač” javlja novi broj računa za plaćanje provjeriti promjenu s poznatom osobom kod dobavljača prije plaćanja
Ransomware zlonamjerni program koji šifrira podatke i traži otkupninu ne otvarati neočekivane privitke, odmah prijaviti neobično ponašanje računala
Krađa vjerodajnica napadač dođe do lozinke i prijavljuje se kao zaposlenik jedinstvene lozinke i višefaktorska autentifikacija
Zlonamjerni USB „izgubljeni” USB ključ ili nepoznati uređaj ne spajati nepoznate uređaje na poslovno računalo

Više o prepoznavanju lažnih poruka u članku Phishing: što je, primjeri i kako se zaštititi, a o zaštiti od šifriranja podataka u članku Ransomware: kako zaštititi tvrtku.

Kako prepoznati lažnu poruku

Najčešći znakovi:

  • Pošiljatelj se ne podudara s organizacijom, primjerice domena s dodatnim slovom ili crticom
  • Hitnost ili prijetnja: „račun će biti blokiran”, „uplata danas”
  • Neuobičajen zahtjev: lozinka, kod za prijavu, promjena računa za plaćanje, kupnja poklon-bonova
  • Poveznica vodi na drugu adresu od one koju navodi tekst
  • Neočekivan privitak, osobito komprimirana datoteka ili dokument koji traži uključivanje makronaredbi

Napadači sve češće pišu bez pogrešaka, na hrvatskom jeziku, i koriste stvarna imena kolega i dobavljača. Izostanak pravopisnih pogrešaka nije znak da je poruka vjerodostojna.

Lažni nalozi za plaćanje

Prijevare povezane s plaćanjem nanose tvrtkama najizravniju štetu. Tipičan scenarij: računovodstvo dobije e-poruku „direktora” koji je na putu i traži hitnu, povjerljivu uplatu novom partneru. Druga varijanta je poruka „dobavljača” s obavijesti o novom IBAN-u.

Pravila za zaposlenike koji odobravaju ili izvršavaju plaćanja:

  • svaki zahtjev za hitnu ili neuobičajenu uplatu potvrditi telefonom, na broj iz interne evidencije, a ne na broj iz poruke
  • promjenu računa dobavljača provjeriti s poznatom kontaktnom osobom prije prvog plaćanja na novi račun
  • ne zaobilaziti propisani postupak odobravanja, ni kad zahtjev dolazi od uprave
  • ako je novac već uplaćen, odmah obavijestiti banku, nadređenog i IT jer je brzina ključna za mogući povrat sredstava

Lozinke i višefaktorska autentifikacija

Lozinke

  • koristite dugu lozinku, primjerice niz od nekoliko nepovezanih riječi, koju je lako zapamtiti, a teško pogoditi
  • za svaki račun koristite drugu lozinku, a službenu lozinku nikad ne koristite za privatne servise
  • ne koristite službenu adresu e-pošte za registraciju na javnim servisima koji nisu potrebni za posao
  • za pohranu lozinki koristite upravitelj lozinki koji je odobrila tvrtka, a ne bilješke, papir ili preglednik ako to interna pravila ne dopuštaju
  • lozinku odmah promijenite ako sumnjate da ju je netko saznao

Višefaktorska autentifikacija (MFA)

Višefaktorska autentifikacija uz lozinku traži i drugi dokaz identiteta: kod iz aplikacije na mobitelu, sigurnosni ključ ili biometriju. Napadač koji sazna lozinku bez drugog faktora ne može se prijaviti.

  • uključite MFA na svim sustavima koji ga podržavaju, osobito na e-pošti, VPN-u i aplikacijama u oblaku
  • kad je moguće, koristite aplikaciju za autentifikaciju umjesto SMS poruke
  • nikad ne potvrđujte zahtjev za prijavu koji niste sami pokrenuli, čak ni kad stigne više puta zaredom
  • jednokratni kod nikad ne dijelite telefonom ni porukom, ni s osobom koja se predstavlja kao IT podrška

Telefonski pozivi i socijalni inženjering

Napadač se može predstaviti kao kolega, IT podrška, banka, dobavljač ili inspekcija. Cilj je steći vaše povjerenje ili stvoriti pritisak kako biste preskočili uobičajenu provjeru.

  • IT podrška nikad ne treba vašu lozinku
  • ako niste sigurni tko zove, prekinite razgovor i nazovite službeni broj
  • ne dajte podatke o kolegama, sustavima ili postupcima osobi čiji identitet niste provjerili
  • ne dopustite nepoznatoj osobi ulazak u prostorije za vama, bez obzira na to što nosi ili tvrdi

Uređaji, rad na daljinu i fizička sigurnost

Situacija Pravilo
Odlazak od računala zaključajte zaslon (Windows + L)
Ažuriranja instalirajte ih čim ih sustav ponudi
Nepoznati USB ključ ne spajajte ga, predajte IT-u
Javna Wi-Fi mreža za poslovne sustave koristite VPN tvrtke
Kućna mreža promijenite zadanu lozinku usmjerivača i redovito ga ažurirajte
Gubitak ili krađa uređaja odmah prijavite IT-u kako bi se uređaj zaključao ili obrisao na daljinu
Dokumenti na stolu na kraju dana spremite i zaključajte dokumente s povjerljivim podacima
Nove aplikacije instalirajte samo aplikacije koje je odobrila tvrtka

Što učiniti kad nešto pođe po zlu

  1. Prekinite rad na uređaju ili u aplikaciji gdje je problem nastao.
  2. Odmah prijavite IT-u ili osobi zaduženoj za sigurnost, i kad niste sigurni je li riječ o incidentu.
  3. Ne isključujte računalo i ne brišite poruke bez uputa IT-a kako se ne bi izgubili tragovi.
  4. Ako ste upisali lozinku na sumnjivoj stranici, promijenite je s drugog, sigurnog uređaja.
  5. Zapišite što se dogodilo i kada, i slijedite upute IT-a.

Brza prijava nije samo tehničko pitanje. Tvrtke obveznice Zakona o kibernetičkoj sigurnosti moraju značajan incident prijaviti nadležnom CSIRT-u ranim upozorenjem u roku od 24 sata od saznanja. Povredu osobnih podataka koja predstavlja rizik za pojedince svaki voditelj obrade mora prijaviti AZOP-u u roku od 72 sata od saznanja. Rok počinje teći kad tvrtka sazna za incident, a tvrtka može saznati samo ako zaposlenici prijave.

Zaposlenik koji prijavi vlastitu pogrešku pomaže tvrtki. Prikrivanje incidenta povećava štetu.

Obveze tvrtki: edukacija zaposlenika o kibernetičkoj sigurnosti

Propis Tko je obveznik Obveza edukacije
Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/24) ključni i važni subjekti članovi uprave moraju pohađati osposobljavanje i omogućiti ga zaposlenicima (čl. 29.)
Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/24) ključni i važni subjekti redovita obuka svih zaposlenika o osnovnim praksama kibernetičke higijene, odmah nakon zaposlenja i redovito tijekom rada; posebno, dokumentirano osposobljavanje za zaposlenike zadužene za mjere sigurnosti
DORA (Uredba (EU) 2022/2554) banke, osiguratelji, investicijska društva i drugi financijski subjekti programi podizanja svijesti o sigurnosti IKT-a i osposobljavanje o digitalnoj operativnoj otpornosti za sve zaposlenike i upravu
GDPR svi koji obrađuju osobne podatke odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere (čl. 32.); službenik za zaštitu podataka, ako je imenovan, podiže svijest i osposobljava osoblje koje sudjeluje u obradi (čl. 39.)

Uredba o kibernetičkoj sigurnosti navodi i što obuka za sve zaposlenike treba obuhvatiti: sigurno korištenje e-pošte i interneta, sigurnost IT sustava i mobilnih uređaja, sigurno korištenje lozinki i drugih vjerodajnica te prepoznavanje i prijavu najčešćih incidenata. Uredba preporučuje i redovite simulacije phishinga i testiranje otpornosti zaposlenika na socijalni inženjering, ovisno o procjeni rizika. Tvrtka mora odrediti i disciplinske mjere za nepoštivanje pravila kibernetičke sigurnosti.

Ako uprava ne osigura odgovarajuće osposobljavanje, ključnom subjektu prijeti kazna do 10 milijuna eura ili 2 % ukupnog godišnjeg prometa, a važnom subjektu do 7 milijuna eura ili 1,4 % prometa, ovisno o tome koji je iznos veći. Članovima uprave prijeti i osobna kazna, od 1.000 do 6.000 eura u ključnom subjektu, odnosno od 500 do 3.000 eura u važnom subjektu.

Više o tome tko je obveznik u članku NIS2 direktiva u Hrvatskoj.

Kontrolni popis za zaposlenike

  • zaključavam računalo kad odlazim od stola
  • prije klika provjeravam pošiljatelja i poveznicu
  • ne upisujem lozinku na stranici otvorenoj iz poruke
  • svaki neuobičajen nalog za plaćanje potvrđujem telefonom
  • koristim različite lozinke i višefaktorsku autentifikaciju
  • ne potvrđujem prijave koje nisam pokrenuo
  • ne spajam nepoznate uređaje
  • odmah prijavljujem sve sumnjivo

Često postavljana pitanja

Što je kibernetička sigurnost?
Kibernetička sigurnost su aktivnosti potrebne za zaštitu mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih osoba od kibernetičkih prijetnji. Obuhvaća tehničke mjere, kao što su ažuriranja i višefaktorska autentifikacija, i organizacijske mjere, kao što su pravila i edukacija zaposlenika.

Koja je razlika između kibernetičke i informacijske sigurnosti?
Informacijska sigurnost štiti sve informacije, uključujući papirnate dokumente i usmenu komunikaciju. Kibernetička sigurnost odnosi se na zaštitu digitalnih sustava, mreža i podataka.

Mora li tvrtka educirati zaposlenike o kibernetičkoj sigurnosti?
Ključni i važni subjekti prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti moraju. Uredba o kibernetičkoj sigurnosti propisuje redovitu obuku svih zaposlenika odmah nakon zaposlenja i tijekom rada, a članovi uprave moraju pohađati osposobljavanje i omogućiti ga zaposlenicima. Financijski subjekti imaju takvu obvezu prema DORA-i. Za ostale tvrtke edukacija je dio organizacijskih mjera zaštite osobnih podataka prema GDPR-u.

Koliko često treba provoditi edukaciju?
Uredba o kibernetičkoj sigurnosti traži obuku odmah nakon zaposlenja i zatim redovito tijekom radnog odnosa, ali ne propisuje točan razmak. Razmak treba odrediti prema procjeni rizika, a uz obnovu edukacije korisne su i kraće obavijesti o novim prijetnjama.

Koliko često treba mijenjati lozinku?
Lozinku treba promijeniti pri prvom korištenju računa i čim postoji sumnja da ju je netko saznao. Važnije od česte promjene jest da je lozinka duga, jedinstvena i zaštićena višefaktorskom autentifikacijom.

Što napraviti ako kliknem na sumnjivu poveznicu?
Prekinite rad, odmah obavijestite IT ili osobu zaduženu za sigurnost i ne isključujte računalo bez uputa. Ako ste upisali lozinku, promijenite je s drugog uređaja. Što brže prijavite, manja je šteta.

Je li višefaktorska autentifikacija obvezna?
Za ključne i važne subjekte jest: Uredba o kibernetičkoj sigurnosti propisuje višefaktorsku autentifikaciju za ključne sustave izložene napadima, primjerice za VPN i aplikacije dostupne putem interneta. Za ostale tvrtke to je preporučena mjera zaštite.


Povezani članci

Izvori


Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.

Oznake
kibernetička sigurnostedukacija zaposlenikaphishinglozinkevišefaktorska autentifikacijasocijalni inženjeringNIS2
Slični članci
01
Kibernetička sigurnost

Phishing napadi: što su, primjeri i kako ih prepoznati (2026.)

Phishing je prijevara u kojoj napadač lažnom porukom navodi žrtvu da otkrije lozinku, podatke o kartici ili uplati novac. Objašnjavamo što znači phishing, koje vrste postoje, kako izgledaju tipični primjeri, kako ih prepoznati i što učiniti ako ste kliknuli.

CompliQuest Expert Team
21. siječnja 2026.
02
Kibernetička sigurnost

ISO 27001: što je, zahtjevi i kako se certificirati (2026.)

ISO/IEC 27001 međunarodna je norma za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS). Objašnjavamo što norma zahtijeva, što sadrži Prilog A s 93 kontrole, kako teče certifikacija i kako se ISO 27001 odnosi prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, GDPR-u i DORA-i.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
03
Kibernetička sigurnost

Ransomware: što je i kako zaštititi tvrtku (2026.)

Ransomware može u nekoliko sati zaustaviti cijelo poslovanje. Objašnjavamo što je ransomware, kako ulazi u tvrtku, koje mjere zaštite najviše smanjuju rizik, što učiniti ako vas pogodi i kada napad morate prijaviti CSIRT-u i AZOP-u.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
Pregledajte tečajeve