Zaštita podataka13 min · Ažurirano 22. listopada 2026.

GDPR kazne u Hrvatskoj: koliko iznose i kako ih izbjeći (2026.)

AZOP je u 2025. izrekao 13 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6,73 milijuna eura, a najveća je iznosila 4,5 milijuna eura. Objašnjavamo koliko GDPR kazne mogu iznositi, kako AZOP određuje njihovu visinu, koji propusti najčešće dovode do kazne i kako se tvrtka može zaštititi.

AH
Ana Horvat
Stručnjakinja za zaštitu podataka
GDPR kazne u Hrvatskoj: koliko iznose i kako ih izbjeći (2026.)

Što su GDPR kazne

GDPR kazne su upravne novčane kazne koje nadzorno tijelo izriče voditelju ili izvršitelju obrade zbog povrede Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). U Hrvatskoj je nadzorno tijelo Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), a postupak uređuje Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

Kazna nije jedina mjera kojom AZOP raspolaže. Prema članku 58. GDPR-a, AZOP može voditelju obrade:

  • izdati upozorenje da bi planirana obrada mogla prekršiti GDPR
  • izreći službenu opomenu ako je obrada već prekršila GDPR
  • naložiti da postupi po zahtjevu ispitanika
  • naložiti da obradu uskladi s GDPR-om u određenom roku
  • naložiti da ispitanike obavijesti o povredi osobnih podataka
  • privremeno ili trajno ograničiti obradu, uključujući zabranu obrade
  • naložiti suspenziju prijenosa podataka u treću zemlju.

Kazna se može izreći uz te mjere ili umjesto njih. Ograničenje ili zabrana obrade često su za tvrtku teži od same kazne jer mogu zaustaviti poslovni proces koji ovisi o osobnim podacima.

Koliko iznose GDPR kazne

Članak 83. GDPR-a propisuje dva razreda kazni. Za tvrtke se gornja granica računa kao veći od dvaju iznosa: fiksnog iznosa ili postotka ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu.

Razred Najviša kazna Primjeri povreda
Niži razred (čl. 83. st. 4.) 10 milijuna eura ili 2 % prometa tehnička i integrirana zaštita podataka, evidencija aktivnosti obrade, sigurnost obrade, izvješćivanje o povredi, procjena učinka, službenik za zaštitu podataka, ugovori s izvršiteljima obrade
Viši razred (čl. 83. st. 5. i 6.) 20 milijuna eura ili 4 % prometa načela obrade, pravna osnova i privola, posebne kategorije podataka, prava ispitanika, prijenos u treće zemlje, nepostupanje po nalogu AZOP-a

To su gornje granice, a ne uobičajeni iznosi. Kazna mora biti učinkovita, proporcionalna i odvraćajuća, pa AZOP pri odmjeravanju uzima u obzir okolnosti svakog slučaja.

Kako AZOP određuje visinu kazne

Prema članku 83. stavku 2. GDPR-a, AZOP pri odlučivanju o kazni i njezinoj visini uzima u obzir:

  • prirodu, težinu i trajanje povrede, svrhu obrade i broj pogođenih ispitanika
  • je li povreda počinjena namjerno ili iz nepažnje
  • mjere koje je voditelj obrade poduzeo da ublaži štetu
  • stupanj odgovornosti s obzirom na tehničke i organizacijske mjere
  • ranije povrede
  • suradnju s AZOP-om
  • kategorije osobnih podataka na koje se povreda odnosi
  • način na koji je AZOP saznao za povredu, primjerice je li ju voditelj obrade sam prijavio
  • poštovanje ranije izrečenih mjera, kodeksa ponašanja i certifikacijskih mehanizama
  • druge otegotne ili olakotne okolnosti, primjerice ostvarenu financijsku korist.

Posebna pravila u Hrvatskoj

Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka dodaje nekoliko pravila:

  • Tijelima javne vlasti ne može se izreći upravna novčana kazna, ali AZOP prema njima može primijeniti druge korektivne mjere.
  • Kazna izrečena pravnoj osobi s javnim ovlastima ili pravnoj osobi koja obavlja javnu službu ne smije ugroziti obavljanje te ovlasti ili službe.
  • Kazna se izriče odlukom, u kojoj se može odrediti i plaćanje u obrocima.
  • Pravomoćno rješenje objavljuje se na mrežnim stranicama AZOP-a bez anonimiziranja podataka o počinitelju ako se povreda odnosi na podatke maloljetnika, posebne kategorije osobnih podataka, automatizirano pojedinačno donošenje odluka ili profiliranje, ako je počinitelj već ranije prekršio propise o zaštiti podataka ili ako je izrečena upravna novčana kazna od najmanje 100.000 kuna (oko 13.272 eura) postala pravomoćna.

Najveće GDPR kazne u Hrvatskoj

Voditelj obrade Iznos Godina Utvrđeni propusti
EOS Matrix (agencija za naplatu potraživanja) 5,47 milijuna eura 2023. neodgovarajuće tehničke mjere zaštite, obrada podataka osoba koje nisu dužnici bez pravne osnove, obrada zdravstvenih podataka bez transparentnog informiranja, snimanje razgovora bez pravne osnove
Telemach Hrvatska 4,5 milijuna eura 2025. obrada preslika osobnih iskaznica i uvjerenja o nekažnjavanju radnika bez pravne osnove, nedovoljna provjera izvršitelja obrade, prijenos podataka korisnika izvršitelju u Srbiji bez standardnih ugovornih klauzula
B2 Kapital (agencija za naplatu potraživanja) 2,265 milijuna eura 2023. nejasno informiranje ispitanika, nepostojanje ugovora s izvršiteljem obrade, neodgovarajuće mjere sigurnosti zbog kojih su podaci najmanje 77.317 dužnika izašli iz sustava
Erste banka 1,5 milijuna eura 2025. nezakonita obrada osobnih podataka više od 430.000 klijenata putem aplikacije za mobilno bankarstvo

Telemach je navode AZOP-a javno odbacio i najavio korištenje svih pravnih sredstava, a Erste banka najavila je pokretanje upravnog spora. Kazne koje se osporavaju pred sudom nisu pravomoćne.

EOS Matrix je navode AZOP-a također odbacio i najavio korištenje pravnih sredstava.

Prema podacima AZOP-a, rekordna je bila 2023. godina, s 28 kazni u ukupnom iznosu od 8,27 milijuna eura. U 2024. izrečeno je 38 kazni u ukupnom iznosu od 538.200 eura, a u 2025. 13 kazni u ukupnom iznosu od 6,73 milijuna eura. Detaljnu analizu pojedinih slučajeva donosi naš članak AZOP kazne 2025: pregled i analiza najnovijih slučajeva.

Visoke kazne izriču se i za pojedinačne propuste. AZOP je još 2022. izrekao kaznu od 940.000 kuna društvu iz energetskog sektora jer ispitaniku nije dostavilo kopiju snimke videonadzora na kojoj se nalazio, a kaznu od 675.000 kuna trgovačkom lancu jer nije spriječio da zaposlenik mobitelom snimi monitor videonadzora i snimku objavi.

Kako počinje postupak pred AZOP-om

AZOP najčešće postupa na temelju:

  • zahtjeva za utvrđivanje povrede prava, koji može podnijeti svatko tko smatra da mu je povrijeđeno pravo na zaštitu osobnih podataka
  • izvješća o povredi osobnih podataka, koje voditelj obrade mora podnijeti nakon što sazna za povredu, osim ako nije vjerojatno da će ona prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca
  • nadzora po službenoj dužnosti, primjerice na temelju dojave, medijskih napisa ili tematskog nadzora u pojedinom sektoru.

Slučaj B2 Kapitala počeo je anonimnom dojavom, a velik dio postupaka pokreću zahtjevi građana. Zato i manja tvrtka može doći pod nadzor: dovoljan je jedan nezadovoljan kupac, korisnik ili radnik.

Najčešći propusti koji dovode do kazni

Sigurnost obrade

Članak 32. GDPR-a traži tehničke i organizacijske mjere razmjerne riziku. U slučajevima B2 Kapitala i trgovačkog lanca iz 2022. kazne su izrečene zato što mjere nisu bile odgovarajuće, pa nisu spriječile odljev ili neovlaštenu objavu podataka. Uz tehničke mjere, poput kontrole pristupa i bilježenja pristupa, AZOP gleda i organizacijske: interna pravila, edukaciju zaposlenika i redovitu provjeru djelotvornosti mjera.

Ugovori s izvršiteljima obrade

Kad vanjska tvrtka obrađuje osobne podatke u vaše ime, primjerice računovodstveni servis, pružatelj usluga u oblaku ili agencija za naplatu, morate s njom sklopiti ugovor o obradi prema članku 28. GDPR-a i provjeriti pruža li dovoljna jamstva. Nepostojanje ugovora bilo je jedan od razloga kazne B2 Kapitalu, a nedovoljna provjera izvršitelja bila je jedan od razloga kazne Telemachu. Što ugovor mora sadržavati, objašnjavamo u članku Ugovor o obradi (DPA): što mora sadržavati.

Pravna osnova obrade

Svaka obrada mora imati pravnu osnovu iz članka 6. GDPR-a. Prikupljanje preslika osobnih iskaznica ili drugih dokumenata „za svaki slučaj“, bez propisa ili druge osnove koja to opravdava, čest je propust. Ako se obrada temelji na privoli, ona mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena. Više o tome u članku GDPR privola: kako pravilno prikupiti pristanak.

Informiranje ispitanika

Ispitanici moraju jasno znati tko obrađuje njihove podatke, u koju svrhu, na kojoj osnovi i koliko dugo. Nejasne ili netočne obavijesti o privatnosti bile su jedan od razloga kazne B2 Kapitalu.

Prava ispitanika

Na zahtjev ispitanika treba odgovoriti bez nepotrebnog odgađanja, a najkasnije u roku od mjesec dana. Rok se može produljiti za još dva mjeseca ako je zahtjev složen ili ako je zahtjeva mnogo, ali ispitanika o tome treba obavijestiti u prvom mjesecu. GDPR jamči pravo na informiranje, pristup, ispravak, brisanje, ograničenje obrade, prenosivost podataka i prigovor te prava u vezi s automatiziranim donošenjem odluka. Kazna iz 2022. za nedostavljenu snimku videonadzora pokazuje da i jedan zahtjev po kojem nije postupljeno može skupo stajati. Pogledajte i naš vodič o pravima ispitanika.

Prijenos podataka izvan EU-a

Podaci se u zemlje izvan Europskog gospodarskog prostora smiju prenositi ako za tu zemlju postoji odluka o primjerenosti ili uz odgovarajuće zaštitne mjere, primjerice standardne ugovorne klauzule. Prijenos bez njih jedan je od razloga kazne Telemachu.

Prijava povrede osobnih podataka

Povredu koja predstavlja rizik za prava i slobode pojedinaca voditelj obrade mora prijaviti AZOP-u bez nepotrebnog odgađanja i, ako je izvedivo, najkasnije 72 sata nakon saznanja. Ako je rizik visok, mora obavijestiti i same ispitanike. Neprijavljena povreda za koju AZOP sazna iz drugog izvora otegotna je okolnost.

Videonadzor

Videonadzor je obrada osobnih podataka koju dodatno uređuje Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka: prostor pod videonadzorom mora biti označen, a pristup snimkama mora se bilježiti. Pravila za poslodavce i trgovine objašnjavamo u članku Videonadzor i GDPR.

Pravni lijek: upravni spor

Protiv rješenja i odluke AZOP-a žalba nije dopuštena. Voditelj obrade koji se s odlukom ne slaže može tužbom pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Prema Zakonu o upravnim sporovima, tužba se podnosi u roku od 30 dana od dostave odluke.

Isti pravni lijek ima i ispitanik koji nije zadovoljan rješenjem AZOP-a o njegovu zahtjevu.

Ako se kazna izriče uz korektivnu mjeru, odluka o kazni donosi se nakon što rješenje o mjeri postane pravomoćno.

Naknada štete

Uz kaznu AZOP-a, voditelj obrade može odgovarati i ispitaniku. Prema članku 82. GDPR-a, svaka osoba koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog kršenja GDPR-a ima pravo na naknadu od voditelja ili izvršitelja obrade. O naknadi štete odlučuje sud, neovisno o postupku pred AZOP-om.

Kako smanjiti rizik od GDPR kazne

Korak Što provjeriti
Evidencija aktivnosti obrade Postoji li ažurna evidencija iz članka 30. GDPR-a za sve obrade
Pravna osnova Ima li svaka obrada osnovu i prikupljaju li se samo nužni podaci
Obavijesti o privatnosti Jesu li jasne, točne i dostupne na svim mjestima prikupljanja podataka
Izvršitelji obrade Postoji li ugovor o obradi sa svakim izvršiteljem i je li izvršitelj provjeren
Prijenos izvan EU-a Postoji li odluka o primjerenosti, standardne ugovorne klauzule ili druga zaštitna mjera
Zahtjevi ispitanika Postoji li postupak zaprimanja, provjere identiteta i odgovora u roku od mjesec dana
Sigurnost Jesu li pristupi ograničeni i bilježe li se te provjerava li se djelotvornost mjera
Povrede osobnih podataka Znaju li zaposlenici prepoznati povredu i kome je prijaviti, postoji li postupak prijave u 72 sata
Službenik za zaštitu podataka Je li imenovan kad je to obvezno i ima li stvarnu ulogu
Edukacija Prolaze li zaposlenici redovitu edukaciju i postoji li evidencija o tome

Edukacija zaposlenika jedna je od organizacijskih mjera koje AZOP gleda pri procjeni odgovornosti. Zaposlenik koji zna prepoznati povredu osobnih podataka, odgovoriti na zahtjev ispitanika ili ne slati podatke bez provjere izravno smanjuje rizik od kazne.

Često postavljana pitanja

Koliko iznose GDPR kazne u Hrvatskoj?
Najviše 10 milijuna eura ili 2 % ukupnog godišnjeg prometa za lakše povrede, odnosno 20 milijuna eura ili 4 % prometa za teže, ovisno o tome koji je iznos veći. Najveća dosad objavljena kazna AZOP-a iznosi 5,47 milijuna eura (EOS Matrix, 2023.), a u 2025. AZOP je izrekao 13 kazni u ukupnom iznosu od 6,73 milijuna eura.

Tko izriče GDPR kazne u Hrvatskoj?
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), kao nacionalno nadzorno tijelo prema GDPR-u i Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Može li se uložiti žalba na kaznu AZOP-a?
Ne. Žalba protiv rješenja i odluka AZOP-a nije dopuštena, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, u roku od 30 dana od dostave odluke.

Izriče li AZOP kaznu već za prvu povredu?
Može, ali ne mora. AZOP može izreći i blaže mjere, poput upozorenja ili službene opomene, ili naložiti usklađivanje obrade. Odluka ovisi o težini povrede i drugim okolnostima iz članka 83. GDPR-a.

Mogu li tijela javne vlasti dobiti GDPR kaznu?
Ne. Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka isključuje upravne novčane kazne za tijela javne vlasti, ali AZOP prema njima može primijeniti druge korektivne mjere.

Odnosi li se GDPR i na male tvrtke?
Da. GDPR se primjenjuje na svaku tvrtku koja obrađuje osobne podatke, bez obzira na veličinu. Tvrtke s manje od 250 zaposlenika oslobođene su vođenja evidencije aktivnosti obrade samo iznimno, ako obrada nije redovita, ne uključuje posebne kategorije podataka ni podatke o kaznenim osudama i kažnjivim djelima te vjerojatno ne predstavlja rizik za ispitanike.

Kako se GDPR kazna može izbjeći ili smanjiti?
Najbolja zaštita je usklađenost prije nadzora: evidencija aktivnosti obrade, pravna osnova, ugovori s izvršiteljima, sigurnosne mjere i educirani zaposlenici. Ako do povrede dođe, pravodobna prijava, suradnja s AZOP-om i mjere za ublažavanje štete uzimaju se u obzir pri odmjeravanju kazne.

Može li ispitanik tražiti naknadu štete?
Može. Prema članku 82. GDPR-a, osoba koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog kršenja GDPR-a ima pravo na naknadu, o kojoj odlučuje sud.


Povezani članci

Izvori


Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.

Oznake
GDPRGDPR kazneAZOPzaštita osobnih podatakaupravne novčane kazneHrvatska
Slični članci
01
Zaštita podataka

Što je GDPR? Značenje, načela i obveze za hrvatske tvrtke (2026.)

GDPR, odnosno Opća uredba o zaštiti podataka, propis je EU-a koji uređuje kako organizacije prikupljaju i obrađuju osobne podatke. Objašnjavamo što GDPR znači, koja su njegova načela i pravne osnove, koja prava imaju ispitanici, što moraju napraviti tvrtke u Hrvatskoj i koje su kazne.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
02
Zaštita podataka

AZOP kazne 2025.: pregled i analiza najvećih slučajeva

AZOP je u 2025. izrekao 13 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6,73 milijuna eura, uključujući 4,5 milijuna eura Telemachu i 1,5 milijuna eura Erste banci. Donosimo pregled kazni po godinama prema podacima AZOP-a, analizu najvećih slučajeva i pouke za tvrtke.

CompliQuest Expert Team
30. ožujka 2026.
03
Zaštita podataka

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA): kada je obvezna i kako je provesti (2026.)

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA) obvezna je kad obrada vjerojatno prouzroči visok rizik za prava pojedinaca. Objašnjavamo slučajeve iz čl. 35. GDPR-a i s popisa AZOP-a, obvezni sadržaj procjene, korake provedbe, prethodno savjetovanje s AZOP-om i primjer iz prakse.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
Pregledajte tečajeve