Što je sukob interesa
Sukob interesa je situacija u kojoj privatni interes osobe, primjerice financijski, obiteljski ili prijateljski, može utjecati na to kako obavlja svoj posao. Zaposlenik u sukobu interesa ne mora učiniti ništa loše: dovoljno je da postoji okolnost zbog koje se može posumnjati u njegovu nepristranost.
Zakon o sprječavanju sukoba interesa razlikuje dvije vrste:
- potencijalni sukob interesa, kad privatni interes može utjecati na nepristranost
- stvarni sukob interesa, kad je privatni interes utjecao ili se osnovano može smatrati da je utjecao na nepristranost.
U praksi se govori i o prividnom sukobu interesa, kad situacija izvana izgleda kao sukob interesa iako utjecaja nema. I takva situacija može narušiti povjerenje kupaca, partnera ili javnosti, pa ju je dobro prijaviti i razriješiti na isti način.
Primjeri sukoba interesa na radnom mjestu
| Situacija | U čemu je sukob interesa |
|---|---|
| Voditelj nabave odabire dobavljača u vlasništvu svog brata | obiteljska veza može utjecati na odabir dobavljača |
| Zaposlenik ima udjel u tvrtki koja se natječe za posao s njegovim poslodavcem | osobna financijska korist od odluke |
| Voditelj odjela sudjeluje u zapošljavanju bliskog prijatelja | pristranost pri odabiru i kasnijem ocjenjivanju |
| Nadređeni je u vezi s podređenim radnikom | pristranost u ocjenjivanju, napredovanju i plaći |
| Prodajni predstavnik prima vrijedne darove od kupca | osjećaj obveze prema darovatelju |
| Zaposlenik radi za konkurenta ili ima vlastiti obrt u istoj djelatnosti | sukob lojalnosti, opasnost od odljeva poslovnih tajni |
| Član uprave sjedi u nadzornom odboru dobavljača | odlučuje na obje strane istog posla |
| Zaposlenik u financijama trguje dionicama na temelju povlaštenih informacija | korištenje informacija s posla za osobnu korist |
Zajednička nit svih primjera jest da osoba odlučuje ili utječe na odluku o nečemu u čemu ima osobni interes. Rješenje gotovo nikad nije zabraniti vezu ili interes, nego ga prijaviti i izuzeti osobu iz odlučivanja.
Što kaže hrvatsko zakonodavstvo
Javni dužnosnici
Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 143/21, 36/24) odnosi se na državne i lokalne dužnosnike, primjerice ministre, saborske zastupnike, župane, gradonačelnike, ali i na članove uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne i područne samouprave. Zakon, među ostalim, propisuje:
- da obveznik ne smije svoj privatni interes stavljati ispred javnog interesa
- obvezu deklariranja potencijalnog sukoba interesa i izuzeća od odlučivanja o vlastitim poslovnim interesima i interesima povezanih osoba
- obvezu podnošenja imovinske kartice
- ograničenje darova: obveznik smije zadržati samo dar simbolične vrijednosti, najviše do 66 eura od istog darovatelja, a nikad u novcu.
Postupke vodi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje za povrede može izreći opomenu ili novčanu sankciju od 530 do 5.309 eura.
Za državne i lokalne službenike pravila o sukobu interesa sadrže i zakoni koji uređuju njihov rad te etički kodeksi.
Javna nabava
Zakon o javnoj nabavi obvezuje javne naručitelje da spriječe, otkriju i otklone sukob interesa u postupku nabave. Sukob interesa postoji, primjerice, kad osoba koja sudjeluje u postupku ili na njega može utjecati ima financijski ili drugi osobni interes povezan s ponuditeljem. Za privatne tvrtke koje se javljaju na natječaje to znači da ponuditelj može biti isključen iz postupka ako postoji sukob interesa s osobama naručitelja.
Privatni sektor
U privatnom sektoru ne postoji poseban zakon o sukobu interesa, ali obveze proizlaze iz više propisa:
| Propis | Što propisuje |
|---|---|
| Zakon o radu | zakonska zabrana natjecanja: radnik bez odobrenja poslodavca ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti poslodavca (čl. 101.) |
| Zakon o trgovačkim društvima | zabrana natjecanja i dužnost pažnje urednog i savjesnog gospodarstvenika za članove uprave |
| Kazneni zakon | kaznena djela poput primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju i zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju |
| Interni akti i ugovori o radu | etički kodeks, politika sukoba interesa, pravila o darovima, obveza prijave |
Ako radnik prekrši zakonsku zabranu natjecanja, poslodavac od njega može tražiti naknadu štete ili da mu preda zaradu ostvarenu tim poslom. Neprijavljeni sukob interesa može biti i opravdan razlog za otkaz, ovisno o okolnostima i internim pravilima.
Tvrtke koje su obveznici Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti moraju imati i unutarnji kanal kroz koji zaposlenici mogu prijaviti nepravilnosti, uključujući neprijavljen sukob interesa.
Kako prepoznati sukob interesa
Zaposlenik može provjeriti postoji li sukob interesa pomoću nekoliko pitanja:
- Imam li ja ili meni bliska osoba korist ili štetu od ove odluke?
- Bi li nepristran promatrač mogao pomisliti da moj osobni interes utječe na moju odluku?
- Bi li mi bilo neugodno da nadređeni ili kolege saznaju za ovu vezu?
- Očekuje li druga strana nešto zauzvrat?
Ako je odgovor na bilo koje pitanje potvrdan, situaciju treba prijaviti.
Znakovi upozorenja za tvrtku su, primjerice, inzistiranje na određenom dobavljaču bez jasnog razloga, odstupanje od uobičajenih postupaka nabave, nedokumentirane odluke, neobično bliski odnosi s dobavljačima i tajnovitost oko vanjskih poslova.
Postupak prijave i rješavanja
| Korak | Što se događa |
|---|---|
| 1. Prijava | zaposlenik pisano prijavljuje okolnost nadređenom ili osobi zaduženoj za usklađenost |
| 2. Procjena | ocjenjuje se je li riječ o stvarnom ili potencijalnom sukobu i koliko je ozbiljan |
| 3. Odluka o mjeri | izuzeće iz odlučivanja, dodatni nadzor, promjena zaduženja ili odricanje od interesa |
| 4. Evidencija | prijava, procjena i odluka se dokumentiraju |
| 5. Praćenje | provjerava se provodi li se odluka i jesu li se okolnosti promijenile |
Izuzeće je najčešća i najjednostavnija mjera: osoba u sukobu interesa ne sudjeluje u donošenju odluke, a odluku donosi netko drugi. U ozbiljnijim slučajevima može biti potrebno promijeniti zaduženja ili tražiti da se zaposlenik odrekne interesa, primjerice udjela u tvrtki dobavljača.
O sukobu interesa članova uprave odlučuje tijelo koje ih nadzire, primjerice nadzorni odbor ili skupština društva, a o sukobu interesa zaposlenika nadređeni ili osoba koju odredi uprava.
Politika sukoba interesa
Dobra politika sukoba interesa kratka je i razumljiva te sadrži:
- definiciju i primjere relevantne za djelatnost tvrtke
- obvezu prijave i rok u kojem se prijava podnosi
- kome se prijavljuje i na kojem obrascu
- tko odlučuje i koje su moguće mjere
- pravila o darovima i ugošćivanju, s vrijednosnim pragom
- pravila o dodatnom radu i vanjskim funkcijama
- godišnju izjavu o sukobu interesa za rizične funkcije, primjerice nabavu, financije i upravu
- posljedice kršenja
- način vođenja evidencije.
Politika mora vrijediti za sve, i za upravu. Ako se pravila primjenjuju samo na niže razine, zaposlenici ih neće shvatiti ozbiljno.
Edukacija zaposlenika
Politika vrijedi samo onoliko koliko je zaposlenici razumiju. Bez edukacije zaposlenici ne prepoznaju sukob interesa, ne znaju kome ga prijaviti ili se boje da će prijava naštetiti njima samima.
Edukacija bi trebala obuhvatiti:
- što je sukob interesa i po čemu se razlikuje od korupcije
- primjere iz djelatnosti tvrtke
- postupak prijave i odlučivanja
- pravila o darovima i dodatnom radu
- zaštitu osoba koje prijave nepravilnosti.
Svi zaposlenici trebaju proći edukaciju pri zapošljavanju i nakon toga redovito, a zaposlenici u nabavi, financijama, ljudskim resursima i upravi češće i detaljnije.
Najčešće pogreške
- Pretpostavka da svi znaju što je sukob interesa. Bez jasnih primjera zaposlenici ga ne prepoznaju.
- Gledanje samo na novac. Obiteljske, prijateljske i emotivne veze jednako su važne kao i financijski interesi.
- Kažnjavanje prijave. Ako se prijava sukoba interesa tretira kao priznanje krivnje, zaposlenici ga više neće prijavljivati.
- Iznimke za upravu. Pravila moraju vrijediti za sve razine.
- Nedokumentirane odluke. Bez evidencije tvrtka ne može pokazati da je sukob interesa riješila.
Često postavljana pitanja
Što je sukob interesa?
Situacija u kojoj privatni interes osobe može utjecati ili je već utjecao na njezinu nepristranost u obavljanju posla ili javne dužnosti. Zakon o sprječavanju sukoba interesa razlikuje potencijalni i stvarni sukob interesa.
Koji je primjer sukoba interesa na poslu?
Voditelj nabave koji odlučuje o ugovoru s tvrtkom u vlasništvu člana obitelji, zaposlenik koji sudjeluje u zapošljavanju bliskog prijatelja ili prodajni predstavnik koji prima vrijedne darove od kupca.
Je li sukob interesa kazneno djelo?
Sam po sebi nije. Kazneno djelo može postojati ako osoba iskoristi položaj za osobnu korist, primjerice primanjem mita ili zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju. Neprijavljeni sukob interesa u tvrtki može biti povreda obveze iz radnog odnosa.
Odnosi li se Zakon o sprječavanju sukoba interesa na privatne tvrtke?
Uglavnom ne, uz važne iznimke. Tvrtka u kojoj obveznik ima 5 % ili više udjela ne smije stupiti u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem obveznik obnaša dužnost, a takvi su ugovori ništetni. Zakon se odnosi na javne dužnosnike, uključujući članove uprava društava u većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne i područne samouprave. Za privatne tvrtke obveze proizlaze iz Zakona o radu, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o javnoj nabavi, Kaznenog zakona i internih akata.
Što učiniti ako sam u sukobu interesa?
Prijavite okolnost nadređenom ili osobi zaduženoj za usklađenost prije nego što sudjelujete u donošenju odluke i ne sudjelujte u odlučivanju dok se ne donese odluka o tome kako sukob riješiti.
Smije li zaposlenik imati dodatni posao?
Smije, uz ograničenja. Zakon o radu zabranjuje radniku da bez odobrenja poslodavca za svoj ili tuđi račun sklapa poslove iz djelatnosti poslodavca. Za dodatni rad kod drugog poslodavca radnik prije početka rada mora pisano obavijestiti matičnog poslodavca, dodatni rad u pravilu ne smije biti dulji od osam sati tjedno, a matični poslodavac može zatražiti da ga radnik prestane obavljati ako za to postoje objektivni razlozi, primjerice zabrana natjecanja.
Tko odlučuje o sukobu interesa dužnosnika?
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje može izreći opomenu ili novčanu sankciju od 530 do 5.309 eura.
Povezani članci
- Sprječavanje korupcije: obveze tvrtki u Hrvatskoj
- Zaštita prijavitelja nepravilnosti: obveze poslodavaca
- Sukob interesa (pojmovnik)
Izvori
- Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 143/2021)
- Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
- Zakon o radu, pročišćeni tekst (zakon.hr)
Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.
