Tko je prijavitelj nepravilnosti
Prijavitelj nepravilnosti, kolokvijalno zviždač, fizička je osoba koja prijavi ili javno razotkrije nepravilnost za koju je saznala u svom radnom okruženju. Zakon taj pojam shvaća široko. Osim radnika, obuhvaća i:
- samozaposlene osobe
- članove uprave i nadzornog odbora, imatelje udjela, volontere i vježbenike
- osobe koje rade za ugovaratelje, podugovaratelje i dobavljače
- kandidate za posao i bivše radnike, ako su informacije stekli u postupku zapošljavanja ili tijekom rada.
Zaštitu imaju i povezane osobe, primjerice srodnici i kolege koji bi zbog prijave mogli trpjeti osvetu, pomagači prijavitelja i pravni subjekti povezani s prijaviteljem. Zaštitu imaju i povjerljiva osoba i njezin zamjenik.
Što se može prijaviti
Zakon štiti prijave nepravilnosti, odnosno protupravnih radnji ili propusta u područjima koja Zakon navodi. Među njima su:
- javna nabava
- financijske usluge i sprječavanje pranja novca
- sigurnost proizvoda i prometa, zaštita okoliša, sigurnost hrane i javno zdravlje
- zaštita potrošača, zaštita osobnih podataka i sigurnost mrežnih i informacijskih sustava
- financijski interesi Europske unije, tržišno natjecanje i državne potpore
- od izmjena iz 2025. izričito i kaznena djela protiv gospodarstva i službene dužnosti, primjerice primanje i davanje mita te zlouporaba položaja i ovlasti, kao i pronevjera i podmićivanje zastupnika
- kršenja drugih propisa kojima se ugrožava javni interes.
Osobne pritužbe na uvjete rada ili odnose s kolegama u pravilu se rješavaju drugim postupcima, primjerice postupkom zaštite dostojanstva radnika. Prijavitelj je zaštićen ako je imao opravdan razlog vjerovati da su informacije istinite u trenutku prijave i da su obuhvaćene područjem primjene Zakona te ako je prijavu podnio na način propisan Zakonom, čak i ako se kasnije pokaže da nepravilnosti nije bilo. Svjesno lažna prijava nije zaštićena i za nju prijeti kazna od 600 do 4.000 eura.
Tko mora uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja
| Poslodavac | Obveza |
|---|---|
| Poslodavac s najmanje 50 radnika | mora uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti |
| Poslodavac obuhvaćen propisima iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga Zakona (financijske usluge, sprječavanje pranja novca, sigurnost zračnog i pomorskog prometa, odobalne naftne i plinske djelatnosti) | mora uspostaviti sustav neovisno o broju radnika |
| Poslodavac s manje od 50 radnika | može uspostaviti sustav, ali nije obvezan |
| Privatni poslodavci s 50 do 249 radnika | mogu dijeliti resurse za zaprimanje prijava i vođenje postupka |
Obveze poslodavca
Poslodavac koji ima obvezu uspostave sustava mora:
- donijeti opći akt kojim uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja i imenovanja povjerljive osobe te ga učiniti dostupnim svim osobama u radnom okruženju
- imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika
- zaštititi prijavitelja od osvete i poduzeti mjere da se osveta zaustavi i otklone njezine posljedice
- čuvati podatke iz prijave od neovlaštenog otkrivanja
- osigurati uvjete za vođenje evidencije o prijavama
- poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
Opći akt ne smije smanjiti prava prijavitelja koja proizlaze iz Zakona. Odredbe općih akata i ugovora kojima se zabranjuje prijavljivanje nepravilnosti nemaju pravni učinak.
Povjerljiva osoba
Povjerljiva osoba zaprima prijave, komunicira s prijaviteljem i vodi postupak. Može biti radnik poslodavca ili vanjska osoba. Poslodavac je imenuje:
- na prijedlog radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika s pravima radničkog vijeća
- na prijedlog najmanje 20 % radnika, ako kod poslodavca nisu ustanovljeni ni radničko vijeće ni sindikalni povjerenik s njegovim pravima
- sam, ako prijedlog nije dan.
Povjerljiva osoba i zamjenik moraju dati pisanu suglasnost za imenovanje. Poslodavac ih mora razriješiti na prijedlog radničkog vijeća ili 20 % radnika i u roku od 30 dana pokrenuti imenovanje novih. Poslodavac ne smije utjecati na rad povjerljive osobe.
Pri izboru povjerljive osobe vrijedi paziti na neovisnost. Osoba iz uprave ili iz odjela koji bi mogao biti predmet prijava teško će uživati povjerenje radnika.
Postupak po prijavi i rokovi
Prijava se može podnijeti pisano ili usmeno: telefonom, glasovnom porukom ili, na zahtjev prijavitelja, na sastanku s povjerljivom osobom.
| Korak | Rok |
|---|---|
| Potvrda primitka prijave | najkasnije 7 dana od primitka |
| Ispitivanje nepravilnosti i povratna informacija prijavitelju | u pravilu 30 dana, a najkasnije 90 dana od potvrde primitka |
| Prosljeđivanje nadležnim tijelima, ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem | bez odgode |
| Pisana obavijest prijavitelju o ishodu | bez odgode |
| Izvješće pučkom pravobranitelju o prijavi i ishodu | 30 dana od odlučivanja o prijavi |
Identitet prijavitelja i podaci iz prijave dostupni su samo osobama zaduženima za postupanje po prijavi. Ista zaštita vrijedi i za identitet prijavljene osobe. Ako netko kod poslodavca primi prijavu, a nije nadležan za nju, mora je bez odgode i bez izmjena proslijediti povjerljivoj osobi.
Prijave sadrže osobne podatke, pa se obrađuju u skladu s GDPR-om. Podaci koji očito nisu relevantni za prijavu ne prikupljaju se, a ako se slučajno prikupe, brišu se bez nepotrebne odgode.
Vanjsko prijavljivanje i javno razotkrivanje
Prijavitelj nije dužan prvo koristiti unutarnji sustav. Može se obratiti izravno:
- pučkom pravobranitelju, koji je nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje i koji potvrđuje primitak prijave u roku od sedam dana
- policiji ili državnom odvjetništvu, uz jednaku zaštitu kao pri prijavi pučkom pravobranitelju, što je novina iz 2025.
- nadležnim institucijama i tijelima Europske unije.
Javno razotkrivanje, primjerice u medijima, zaštićeno je ako je prijavitelj prvo podnio prijavu sustavom unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja ili izravno pučkom pravobranitelju, a u propisanom roku nisu poduzete odgovarajuće mjere, ili ako ima opravdan razlog vjerovati da nepravilnost predstavlja neposrednu opasnost za javni interes ili da bi mu pri vanjskom prijavljivanju prijetila osveta.
Zato je dobar unutarnji sustav u interesu samog poslodavca: ako mu radnici vjeruju, problem se može riješiti unutar tvrtke, prije nego što dođe do nadležnih tijela ili javnosti.
Zabrana osvete
Poslodavac se ne smije osvećivati, pokušavati osvetiti ni prijetiti osvetom prijavitelju, povezanim osobama ili povjerljivoj osobi. Osvetom se smatraju, među ostalim:
- otkaz, privremeno udaljenje ili razrješenje
- degradiranje, uskraćivanje napredovanja ili osposobljavanja
- premještaj, smanjenje plaće ili promjena radnog vremena
- negativna ocjena rada ili preporuka
- stegovne mjere, prijekor ili financijske sankcije
- zastrašivanje, uznemiravanje, izoliranje ili diskriminacija
- nesklapanje ugovora na neodređeno vrijeme kad je radnik to opravdano očekivao
- šteta ugledu, uključujući onu na društvenim mrežama
- raskid ugovora s dobavljačem ili poništenje dozvole.
Ako prijavitelj pred sudom učini vjerojatnim da je podnio prijavu i da je pretrpio štetu, pretpostavlja se da je šteta posljedica osvete. Poslodavac tada mora dokazati da je mjera bila utemeljena na opravdanim razlozima.
Sudska zaštita
Prijavitelj može tužbom tražiti da se utvrdi osveta, zabrani njezino ponavljanje, uklone posljedice i naknadi šteta. Oslobođen je sudskih pristojbi i ima pravo na primarnu besplatnu pravnu pomoć, a može mu se odobriti i sekundarna. Od izmjena iz 2025. postupak je ubrzan: odgovor na tužbu daje se u roku od 15 dana, a prvostupanjski postupak mora se okončati u roku od šest mjeseci. O prijedlogu za privremenu mjeru, primjerice za zabranu osvete, sud odlučuje u roku od osam dana.
Kazne za poslodavca
| Prekršaj | Poslodavac pravna osoba | Odgovorna osoba |
|---|---|---|
| Nije uspostavljen sustav, nije donesen ili objavljen opći akt, nije imenovana povjerljiva osoba, ne čuvaju se podaci iz prijave, ne vodi se evidencija ili se ne otklanjaju utvrđene nepravilnosti | od 2.000 do 8.000 eura | od 1.000 do 3.000 eura |
| Sprječavanje prijave, zlonamjerni postupci protiv prijavitelja, otkrivanje identiteta, osveta, propust zaštite od osvete ili utjecaj na povjerljivu osobu | od 5.000 do 100.000 eura | od 600 do 6.000 eura |
Povjerljiva osoba koja ne čuva identitet prijavitelja ili zlouporabi ovlasti može se kazniti novčanom kaznom od 600 do 4.000 eura. Optužni prijedlog za prekršaje može podnijeti i pučki pravobranitelj.
Kako uspostaviti sustav
| Korak | Što napraviti |
|---|---|
| 1. Provjera obveze | utvrditi broj radnika i je li tvrtka obuhvaćena propisima iz dijela I. točke B. ili dijela II. Priloga Zakona |
| 2. Opći akt | urediti postupak prijave, imenovanje povjerljive osobe, rokove i zaštitu identiteta |
| 3. Povjerljiva osoba | zatražiti prijedlog radničkog vijeća ili radnika, imenovati osobu i zamjenika uz njihovu pisanu suglasnost |
| 4. Kanali | omogućiti pisanu i usmenu prijavu te sastanak na zahtjev |
| 5. Zaštita podataka | ograničiti pristup, odrediti rok čuvanja i uskladiti obradu s GDPR-om |
| 6. Informiranje | objaviti akt i upute o prijavi, uključujući mogućnost vanjskog prijavljivanja |
| 7. Edukacija | educirati povjerljivu osobu, voditelje i sve radnike |
Zašto je edukacija važna
Sustav prijave djeluje samo ako mu radnici vjeruju. Najčešći razlozi zbog kojih zaposlenici šute su strah od osvete i uvjerenje da se ništa neće promijeniti. Edukacija radnicima objašnjava da kanal postoji, kako ga koristiti i da su zaštićeni. Voditeljima pokazuje koje postupanje prema prijavitelju može biti osveta, čak i kad nije zamišljeno tako, a povjerljivoj osobi daje znanje za zakonito i nepristrano vođenje postupka.
Često postavljana pitanja
Koji poslodavci moraju imati povjerljivu osobu?
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 50 radnika te, neovisno o broju radnika, poslodavci obuhvaćeni propisima o financijskim uslugama i sprječavanju pranja novca, sigurnosti zračnog i pomorskog prometa te odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga Zakona. Poslodavci s manje od 50 radnika mogu je imenovati dobrovoljno.
Tko predlaže povjerljivu osobu?
Radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s pravima radničkog vijeća, a ako ne postoji ni jedno ni drugo, najmanje 20 % radnika. Ako prijedlog nije dan, poslodavac povjerljivu osobu imenuje sam.
U kojem roku povjerljiva osoba mora odgovoriti?
Primitak prijave potvrđuje u roku od sedam dana, a povratnu informaciju daje u pravilu u roku od 30 dana, a najkasnije u roku od 90 dana od potvrde primitka.
Može li prijava biti anonimna?
Može. Osoba koja je nepravilnost prijavila anonimno, a kojoj je identitet kasnije otkriven i koja trpi osvetu, ima pravo na zaštitu kao i drugi prijavitelji.
Što ako prijava tereti upravu?
Prijavitelj se može obratiti izravno pučkom pravobranitelju, policiji ili državnom odvjetništvu, bez prethodne unutarnje prijave. Poslodavac ni u tom slučaju ne smije utjecati na rad povjerljive osobe.
Koja je kazna za osvetu prema prijavitelju?
Za poslodavca pravnu osobu od 5.000 do 100.000 eura, a za odgovornu osobu od 600 do 6.000 eura. Prijavitelj uz to može tužbom tražiti naknadu štete.
Što se promijenilo izmjenama iz 2025.?
Proširen je popis područja na koja se Zakon odnosi, uključujući kaznena djela protiv gospodarstva i službene dužnosti, zaštitu su dobile osobe koje prijavljuju izravno policiji ili državnom odvjetništvu, sudski postupci su ubrzani, a kazne su izražene u eurima i povećane.
Povezani članci
- Sprječavanje korupcije u tvrtkama: zakon, kazne i obveze
- Sukob interesa na radnom mjestu: primjeri i prevencija
Izvori
- Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/2022)
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 136/2025)
- Direktiva (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (EUR-Lex)
- Pučki pravobranitelj: prijava nepravilnosti
Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.