Zviždač (Whistleblower)

Zviždači su jedan od najučinkovitijih mehanizama detekcije prijevare i nepravilnosti. Prema ACFE-u, prijave su način br. 1 otkrivanja prijevare — učinkovitije od revizija, pregleda uprave ili nadzora. Hrvatska je 2022. donijela Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji prenosi EU Direktivu o zviždačima.

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/2022) zahtijeva:

• Sve organizacije s 50+ zaposlenika moraju uspostaviti unutarnje kanale prijavljivanja
• Povjerljivo prijavljivanje — identitet zviždača mora biti zaštićen
• Trostupanjsko prijavljivanje: unutarnji kanali prvo, zatim vanjski (regulatori), zatim javno objavljivanje kao zadnji korak
• Zaštita od odmazde — zabrana otkaza, degradacije, uznemiravanja ili bilo kojeg drugog oblika odmazde
• Potvrda primitka u roku od 7 dana i povratna informacija u roku od 3 mjeseca
• Široki opseg — pokriva kršenja prava EU-a u područjima javne nabave, financijskih usluga, sigurnosti proizvoda, zaštite podataka, zaštite okoliša i zaštite potrošača

Organizacije moraju:

• Uspostaviti sigurne kanale prijavljivanja — telefonska linija, online portal, imenovana osoba
• Zaštititi povjerljivost — identitet prijavitelja ne smije se otkriti bez pristanka
• Istražiti brzo — procijeniti prijave, poduzeti odgovarajuće mjere, dokumentirati nalaze
• Zabraniti odmazdu — bilo kakva negativna radnja protiv prijavitelja je nezakonita
• Educirati zaposlenike — zaposlenici moraju znati kako prijaviti i da su zaštićeni
• Dokumentirati i čuvati zapise — evidencija prijava i poduzetih mjera

U Hrvatskoj je imenovana Povjerenica za zaštitu prijavitelja nepravilnosti pri Pučkom pravobranitelju koja:

• Prima vanjska prijavljivanja nepravilnosti
• Pruža zaštitu prijaviteljima od odmazde
• Nadzire uspostavu unutarnjih kanala kod obveznika

• Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/2022) — hrvatsko zakonodavstvo
• EU Direktiva 2019/1937 — EU Direktiva o zviždačima
• Pučki pravobranitelj — nadležno tijelo u Hrvatskoj