Financijski kriminal10 min · Ažurirano 22. listopada 2026.

Sprječavanje korupcije u tvrtkama: zakon, kazne i obveze (2026.)

Korupcija nije samo problem javnog sektora. Kazneni zakon kažnjava i podmićivanje u gospodarskom poslovanju, a tvrtka za podmićivanje koje počini njezina odgovorna osoba može odgovarati novčanom kaznom do 20 milijuna eura ili iznimno do 10 % godišnjeg prihoda. Objašnjavamo koja su kaznena djela propisana, kada tvrtka odgovara i kako izgraditi antikorupcijski program.

TJ
Tomislav Jurić
Stručnjak za korporativno upravljanje
Sprječavanje korupcije u tvrtkama: zakon, kazne i obveze (2026.)

Što je korupcija

Korupcija je zlouporaba povjerenog položaja ili ovlasti radi osobne ili tuđe koristi. Može se dogoditi u odnosu s državnim tijelima, ali i između dviju privatnih tvrtki, primjerice kad zaposlenik kupca primi novac ili dar da bi odabrao određenog dobavljača.

Najčešći oblici korupcije u poslovanju su:

  • davanje i primanje mita, u novcu ili u drugom obliku, primjerice darovima, putovanjima, zapošljavanjem člana obitelji ili fiktivnim ugovorima o savjetovanju
  • trgovanje utjecajem, kad netko za nagradu posreduje kod službene osobe
  • zlouporaba položaja i ovlasti, kad službena ili odgovorna osoba iskoristi položaj za korist sebi ili drugome
  • nezakonito pogodovanje, primjerice prilagođavanje uvjeta javne nabave jednom ponuditelju
  • pronevjera, prisvajanje imovine povjerene na radu.

Usko je povezan i sukob interesa. On sam po sebi nije korupcija, ali neprijavljen i neriješen sukob interesa često joj otvara vrata.

Kaznena djela iz Kaznenog zakona

Kazneno djelo Članak Kazna zatvora
Primanje mita čl. 293. do 10 godina, ovisno o radnji
Davanje mita čl. 294. od 6 mjeseci do 8 godina, ovisno o radnji
Trgovanje utjecajem čl. 295. od 6 mjeseci do 10 godina
Davanje mita za trgovanje utjecajem čl. 296. od 6 mjeseci do 8 godina
Zlouporaba položaja i ovlasti čl. 291. od 6 mjeseci do 5 godina, a uz znatnu korist ili štetu od 1 do 12 godina
Nezakonito pogodovanje čl. 292. od 6 mjeseci do 5 godina
Primanje mita u gospodarskom poslovanju čl. 252. od 6 mjeseci do 8 godina
Davanje mita u gospodarskom poslovanju čl. 253. do 5 godina
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju čl. 246. od 6 mjeseci do 5 godina, a uz znatnu korist ili štetu od 1 do 10 godina
Pronevjera čl. 233. od 6 mjeseci do 5 godina, a za veliku vrijednost od 1 do 8 godina

Nekoliko važnih pravila:

  • „Službena ili odgovorna osoba“ obuhvaća i osobe koje vode poslove privatne tvrtke ili kojima su povjereni određeni poslovi, pa se primanje i davanje mita iz članaka 293. i 294. ne odnose samo na državne službenike.
  • Podmićivanje stranog javnog službenika, primjerice službenika druge države ili tijela EU-a, kažnjava se jednako kao podmićivanje domaćeg.
  • Mala plaćanja za ubrzavanje rutinskih postupaka, poput izdavanja dozvole ili carinjenja, nisu dopuštene. Hrvatsko pravo nema iznimku za mala plaćanja.
  • Osoba koja je dala mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe i prijavila djelo prije njegova otkrivanja može se osloboditi kazne.

Korupcijska kaznena djela progoni državno odvjetništvo, a za primanje i davanje mita, trgovanje utjecajem i druga korupcijska kaznena djela nadležan je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Kada tvrtka odgovara za korupciju

Prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, tvrtka se kažnjava za kazneno djelo svoje odgovorne osobe ako se njime povređuje neka dužnost tvrtke ili je tvrtka njime ostvarila ili trebala ostvariti korist.

Tvrtka odgovara i za kazneno djelo osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova ako je do djela došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole osobe koja vodi poslove tvrtke. Upravo zato su antikorupcijska politika, kontrole plaćanja i edukacija važne i za samu tvrtku: pokazuju da je nadzor postojao.

Kazne za tvrtke

Visina novčane kazne ovisi o kazni propisanoj za kazneno djelo:

Najveća kazna zatvora za djelo Novčana kazna za tvrtku
do 1 godine ili novčana kazna od 5.000 do 10.000.000 eura
do 5 godina od 10.000 do 15.000.000 eura
do 10 godina od 15.000 do 20.000.000 eura

Za primanje mita, za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina, tvrtki tako prijeti novčana kazna do 20 milijuna eura. Za kaznena djela s najvećom kaznom od 15 godina ili težom raspon je od 20.000 do 25.000.000 eura, a ako se tim kaznama ne bi ostvarila svrha kažnjavanja, sud tvrtku može kazniti i do 10 % ukupnog godišnjeg prihoda.

Uz kaznu, sud tvrtki može izreći sigurnosne mjere: zabranu obavljanja određenih djelatnosti, zabranu stjecanja dozvola, koncesija ili subvencija i zabranu poslovanja s korisnicima državnog i lokalnih proračuna, svaku u trajanju od jedne do tri godine. Tvrtka osnovana radi činjenja kaznenih djela može se i ukinuti. Pravomoćna presuda za korupcijsko kazneno djelo razlog je i za isključenje iz postupaka javne nabave.

Tvrtka koja kazneno djelo svoje odgovorne osobe sama prijavi prije nego što je otkriveno može se osloboditi kazne.

Novi europski okvir

Europska unija donijela je 2026. Direktivu (EU) 2026/1021 o borbi protiv korupcije. Ona usklađuje definicije korupcijskih kaznenih djela i kazne u državama članicama, uključujući kazne za pravne osobe, a države članice moraju je u svoje zakonodavstvo prenijeti uglavnom do lipnja 2028. Za hrvatske tvrtke to znači moguće izmjene Kaznenog zakona i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela u sljedećim godinama.

Antikorupcijski program

Hrvatski zakon ne propisuje obvezan antikorupcijski program za sve tvrtke, ali on je najbolji način da tvrtka spriječi korupciju i pokaže da je provodila nadzor. Dobar program ima sljedeće elemente:

Element Što obuhvaća
Procjena rizika koji su poslovi i odnosi najizloženiji korupciji: nabava, prodaja javnom sektoru, dozvole, posrednici, donacije
Antikorupcijska politika jasna zabrana davanja i primanja mita, pravila o darovima, ugošćivanju, donacijama i sponzorstvima
Provjera poslovnih partnera provjera vlasništva, ugleda i stvarnih usluga posrednika, zastupnika i dobavljača
Kontrole odobravanje plaćanja, evidencija darova, kontrola provizija i gotovine
Edukacija edukacija za sve zaposlenike i dodatna edukacija za rizične funkcije
Prijava nepravilnosti povjerljiv kanal za prijavu i zaštita osoba koje prijave
Nadzor redovita provjera provodi li se program i ažuriranje prema novim rizicima

Program mora odgovarati veličini i djelatnosti tvrtke. Mala tvrtka ne treba složen sustav, ali treba jasna pravila, odgovornu osobu i zaposlenike koji ih znaju primijeniti.

Potpora uprave

Program djeluje samo ako ga uprava podržava i sama poštuje. Zaposlenici neće ozbiljno shvatiti pravila o darovima ako se na upravu ne primjenjuju, niti će prijaviti sumnju ako ne vjeruju da će prijava imati učinka.

Rizična područja i znakovi upozorenja

Područje Rizik
Javna nabava mito ili pogodovanje radi dobivanja ugovora
Dozvole, inspekcije, carina plaćanja za ubrzanje ili izbjegavanje postupaka
Posrednici i zastupnici mito prikriveno kao provizija ili naknada za savjetovanje
Donacije i sponzorstva plaćanje za utjecaj prikriveno kao dobrotvorni prilog
Zapošljavanje zapošljavanje rodbine osoba od kojih tvrtka nešto očekuje
Nabava od dobavljača mito zaposleniku tvrtke za odabir dobavljača

Znakovi upozorenja:

  • posrednik traži neuobičajeno visoku proviziju ili plaćanje u gotovini ili na račun u drugoj državi
  • nejasna vlasnička struktura partnera ili njegove veze sa službenim osobama
  • plaćanja bez odgovarajuće dokumentacije ili za usluge koje nije moguće provjeriti
  • dijeljenje plaćanja na manje iznose kako bi se izbjeglo odobrenje
  • zaposlenik koji inzistira na određenom dobavljaču bez jasnog razloga.

Darovi i ugošćivanje

Darovi i poslovni ručkovi uobičajeni su u poslovanju, ali mogu postati mito ako im je cilj utjecati na odluku. Za procjenu je važno:

Pitanje Prihvatljivo Rizično
Vrijednost simbolična visoka
Učestalost prigodno često
Vrijeme izvan postupka odlučivanja tijekom natječaja ili pregovora
Transparentnost otvoreno i evidentirano tajno
Primatelj poslovni partner službena osoba koja odlučuje o tvrtki

Dobra politika darova određuje vrijednosni prag, zabranjuje darove u novcu, zahtijeva prijavu i odobrenje darova iznad praga te zabranjuje darove tijekom natječaja i pregovora. Za službene osobe vrijede posebno stroga pravila: javni dužnosnici smiju zadržati samo dar simbolične vrijednosti, do 66 eura od istog darovatelja.

Prijava nepravilnosti

Korupcija se najčešće otkriva zahvaljujući zaposlenicima. Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti obvezuje poslodavce s 50 ili više radnika da uspostave unutarnji kanal za prijavu nepravilnosti i imenuju povjerljivu osobu, a osobe koje u dobroj vjeri prijave nepravilnosti zaštićene su od nepovoljnog postupanja. Detalje objašnjavamo u članku Zaštita prijavitelja nepravilnosti: obveze poslodavaca.

Najčešće pogreške

  • „Mi smo premali za korupciju.“ Korupcija se događa u tvrtkama svih veličina, a male tvrtke često nemaju ni osnovne kontrole.
  • Program samo na papiru. Politika koju zaposlenici ne poznaju ne dokazuje nadzor.
  • Gledanje samo na javni sektor. Podmićivanje između privatnih tvrtki također je kazneno djelo.
  • Neprovjereni posrednici. Tvrtka može odgovarati i za mito koje posrednik da u njezino ime.
  • Kultura šutnje. Ako zaposlenici ne vjeruju kanalu za prijavu, nepravilnosti ostaju skrivene.

Često postavljana pitanja

Je li podmićivanje između privatnih tvrtki kazneno djelo?
Jest. Kazneni zakon propisuje kaznena djela primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju (čl. 252. i 253.), a primanje i davanje mita iz članaka 293. i 294. odnose se i na odgovorne osobe u privatnim tvrtkama.

Mora li tvrtka imati antikorupcijski program?
Zakon ga ne propisuje kao opću obvezu. Tvrtka ipak odgovara za kazneno djelo zaposlenika ako je do njega došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole, pa je program najbolji način da se rizik smanji i nadzor dokaže.

Koja je kazna za tvrtku za korupciju?
Ovisno o kaznenom djelu, za podmićivanje novčana kazna do 20 milijuna eura, a iznimno do 10 % godišnjeg prihoda, uz moguće sigurnosne mjere poput zabrane poslovanja s korisnicima proračuna ili zabrane stjecanja dozvola i subvencija.

Koje su kazne za davanje i primanje mita?
Za primanje mita kazna zatvora do deset godina, a za davanje mita od šest mjeseci do osam godina, ovisno o tome za koju je radnju mito dano.

Jesu li dopuštena mala plaćanja za ubrzanje postupka?
Nisu. Hrvatski Kazneni zakon nema iznimku za mala plaćanja službenim osobama za ubrzavanje rutinskih postupaka.

Tko u Hrvatskoj progoni korupciju?
Državno odvjetništvo, a za primanje i davanje mita, trgovanje utjecajem i druga korupcijska kaznena djela Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Kolika je dopuštena vrijednost poslovnog dara?
Za privatne tvrtke zakon ne određuje iznos, nego ga tvrtka određuje internom politikom. Za javne dužnosnike granica je 66 eura od istog darovatelja, a dar u novcu nije dopušten.


Povezani članci

Izvori


Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.

Oznake
korupcijasprječavanje korupcijemitoKazneni zakonodgovornost pravnih osobaposlovna etikaHrvatska
Slični članci
01
Financijski kriminal

KYC i dubinska analiza stranke: kako je provesti prema ZSPNFT-u (2026.)

KYC nije samo preslika osobne iskaznice. Objašnjavamo što obuhvaća dubinska analiza stranke prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma: kada se provodi, kako se utvrđuje stvarni vlasnik, kada je dopuštena pojednostavljena, a kada je obvezna pojačana analiza, pravila za politički izložene osobe i čuvanje dokumentacije.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
02
Financijski kriminal

Sprječavanje pranja novca (AML): tko su obveznici i koje su obveze (2026.)

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ne obvezuje samo banke. Obveznici su i mjenjačnice, priređivači igara na sreću, agencije za nekretnine, trgovci plemenitim metalima, revizori, porezni savjetnici i vanjski računovođe te, za određene poslove, odvjetnici i javni bilježnici. Objašnjavamo tko je obveznik i što mora napraviti.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
03
Radno pravo

Sukob interesa na radnom mjestu: primjeri i kako ga spriječiti (2026.)

Sukob interesa nastaje kad privatni interes zaposlenika može utjecati na njegove poslovne odluke. Objašnjavamo što kaže hrvatsko zakonodavstvo za javni i privatni sektor, donosimo primjere iz prakse i pokazujemo kako tvrtka može sukob interesa prepoznati, prijaviti i riješiti.

CompliQuest Expert Team
6. veljače 2026.
Pregledajte tečajeve