Zaštita podataka8 min · Ažurirano 22. listopada 2026.

AZOP kazne 2025.: pregled i analiza najvećih slučajeva

AZOP je u 2025. izrekao 13 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6,73 milijuna eura, uključujući 4,5 milijuna eura Telemachu i 1,5 milijuna eura Erste banci. Donosimo pregled kazni po godinama prema podacima AZOP-a, analizu najvećih slučajeva i pouke za tvrtke.

AH
Ana Horvat
Stručnjakinja za zaštitu podataka
AZOP kazne 2025.: pregled i analiza najvećih slučajeva

Kazne AZOP-a po godinama

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) na svojim stranicama objavljuje broj i ukupni iznos upravnih novčanih kazni po godinama:

Godina Broj kazni Ukupni iznos
2020. 1 145.995,09 eura
2021. 4 103.191,99 eura
2022. 14 528.369,49 eura
2023. 28 8.266.350,00 eura
2024. 38 538.200,00 eura
2025. 13 6.725.500,00 eura

Iz podataka se vidi da se broj kazni i njihovi ukupni iznosi ne kreću ravnomjerno. Ukupni iznos u nekoj godini ovisi o nekoliko velikih kazni: u 2023. o kaznama agencijama za naplatu potraživanja EOS Matrix i B2 Kapital, a u 2025. o kaznama Telemachu i Erste banci. U 2024. izrečeno je najviše kazni, ali uglavnom u manjim iznosima.

Izdvojene kazne u 2025.

Voditelj obrade Iznos Glavni utvrđeni propusti
Telemach Hrvatska 4.500.000 eura obrada preslika osobnih iskaznica i uvjerenja o nekažnjavanju radnika bez pravne osnove, nedovoljna provjera izvršitelja obrade, prijenos podataka korisnika izvršitelju u Srbiji bez standardnih ugovornih klauzula
Erste banka 1.500.000 eura prikupljanje popisa instaliranih aplikacija s mobilnih uređaja 433.922 korisnika bez pravne osnove i bez transparentnog informiranja
Sportska kladionica 175.000 eura nepoduzimanje tehničkih mjera zaštite i nepropisno čuvanje osobnih podataka korisnika
Hrvatski ured za osiguranje 101.000 eura neodgovarajuće organizacijske i tehničke mjere zaštite baze podataka o vlasnicima vozila

Telemach: 4,5 milijuna eura

AZOP je u studenome 2025. potvrdio da je teleoperatoru Telemach Hrvatska izrekao kaznu od 4,5 milijuna eura. Prema medijskim izvješćima, AZOP je utvrdio da je Telemach bez pravne osnove obrađivao preslike osobnih iskaznica i uvjerenja o nekažnjavanju svojih radnika, da nije na odgovarajući način provjerio izvršitelja obrade te da je nakon 27. prosinca 2022. podatke korisnika prenosio izvršitelju u Srbiji bez standardnih ugovornih klauzula.

Telemach je navode javno odbacio, istaknuo da nije bilo curenja podataka korisnika i najavio korištenje svih pravnih sredstava.

Pouka: podaci radnika jednako su zaštićeni kao i podaci korisnika. Preslike dokumenata ne smiju se prikupljati „za svaki slučaj“, a svaki izvršitelj obrade mora se provjeriti prije angažiranja. Prijenos podataka u zemlju izvan Europskog gospodarskog prostora traži odluku o primjerenosti ili odgovarajuću zaštitnu mjeru.

Erste banka: 1,5 milijuna eura

U prosincu 2025. AZOP je kaznio Erste banku s 1,5 milijuna eura. Prema medijskim izvješćima, aplikacija za mobilno bankarstvo na uređajima s Androidom i na Huaweijevim uređajima prikupljala je popis svih instaliranih aplikacija i spremala ga u središnju bazu banke. Obrada je obuhvatila 433.922 korisnika, a AZOP je utvrdio da za nju nije postojala pravna osnova, da korisnici o njoj nisu bili jasno obaviješteni i da je banka trebala obrađivati samo nužne podatke, primjerice provjeravati postoje li na uređaju poznate rizične aplikacije.

Erste banka najavila je pokretanje upravnog spora, pa rješenje nije pravomoćno.

Pouka: sve što mobilna aplikacija prikuplja s uređaja korisnika mora imati pravnu osnovu i jasnu svrhu, a korisnici moraju biti obaviješteni. Sigurnosni razlog ne opravdava prikupljanje više podataka nego što je nužno.

Hrvatski ured za osiguranje i sportska kladionica

U srpnju 2025. AZOP je objavio osam kazni u ukupnom iznosu od 350.500 eura. Najviše su bile:

  • Hrvatski ured za osiguranje, 101.000 eura. Nakon anonimne prijave o curenju podataka više od milijun vlasnika vozila, AZOP je utvrdio da HUO kao voditelj obrade nije poduzeo odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere zaštite. Budući da je HUO pravna osoba s javnim ovlastima, visina kazne određena je tako da ne ugrozi obavljanje javnih ovlasti.
  • Sportska kladionica, 175.000 eura, zbog nepoduzimanja tehničkih mjera zaštite i nepropisnog čuvanja osobnih podataka korisnika.

Ostalih šest kazni iznosilo je od 2.500 do 35.000 eura.

Pouka: kazna se izriče i kad nije dokazano da je do curenja došlo iz sustava voditelja obrade. Dovoljno je da mjere zaštite nisu bile odgovarajuće.

Rekordna 2023.: EOS Matrix i B2 Kapital

U 2023. najviše kazne izrečene su agencijama za naplatu potraživanja, a kazna EOS Matrixu i dalje je najveća kazna AZOP-a:

  • EOS Matrix, 5,47 milijuna eura (listopad 2023.): neodgovarajuće tehničke mjere zaštite, obrada podataka osoba koje nisu dužnici bez pravne osnove, obrada zdravstvenih podataka bez transparentnog informiranja ispitanika te snimanje telefonskih razgovora bez pravne osnove. Postupak je pokrenut anonimnom prijavom uz koju je dostavljena USB memorija s podacima 181.641 dužnika. Tvrtka je odbacila tvrdnju da podaci potječu iz njezina sustava.
  • B2 Kapital, 2,265 milijuna eura (svibanj 2023.): nejasno informiranje ispitanika, nepostojanje ugovora s izvršiteljem obrade i neodgovarajuće mjere sigurnosti zbog kojih su podaci najmanje 77.317 dužnika izašli iz sustava.

Što povezuje najveće slučajeve

Analiza objavljenih slučajeva pokazuje nekoliko zajedničkih propusta:

  1. Nedostatne mjere sigurnosti (čl. 32. GDPR-a). EOS Matrix, B2 Kapital, HUO i sportska kladionica kažnjeni su, među ostalim, jer mjere zaštite nisu bile odgovarajuće.
  2. Obrada bez pravne osnove (čl. 6. i 10.). Preslike dokumenata radnika kod Telemacha, popisi aplikacija kod Erste banke, podaci osoba koje nisu dužnici kod EOS Matrixa.
  3. Nedovoljno informiranje ispitanika (čl. 13. i 14.). Ispitanici nisu znali da se njihovi podaci obrađuju na određeni način.
  4. Izvršitelji obrade i prijenosi podataka (čl. 28. i 44. i dalje). Nedostatak ugovora ili provjere izvršitelja te prijenos podataka izvan EGP-a bez zaštitnih mjera.
  5. Velik broj pogođenih osoba. Broj ispitanika jedna je od okolnosti koje AZOP uzima u obzir pri odmjeravanju kazne (čl. 83. st. 2.).

Kako smanjiti rizik od kazne

Područje Što provjeriti
Sigurnost jesu li pristupi bazama ograničeni i bilježe li se, šifriraju li se podaci, provjerava li se djelotvornost mjera
Pravna osnova ima li svaka obrada, uključujući obrade podataka radnika, pravnu osnovu i jasnu svrhu
Aplikacije koje podatke mobilne i mrežne aplikacije prikupljaju s uređaja korisnika
Informiranje opisuje li obavijest o privatnosti sve stvarne obrade
Izvršitelji postoji li ugovor o obradi sa svakim izvršiteljem i je li izvršitelj provjeren
Prijenosi prenose li se podaci izvan EGP-a i na kojoj osnovi
Edukacija znaju li zaposlenici pravila i prepoznaju li povredu osobnih podataka

Često postavljana pitanja

Koliko je kazni AZOP izrekao u 2025.?
Prema podacima AZOP-a, 13 kazni u ukupnom iznosu od 6.725.500 eura.

Koja je najveća kazna AZOP-a?
Najveća dosad objavljena kazna iznosi 5,47 milijuna eura i izrečena je 2023. agenciji za naplatu potraživanja EOS Matrix. Najveća kazna u 2025. iznosila je 4,5 milijuna eura i izrečena je Telemachu.

Zašto je Erste banka kažnjena?
Prema medijskim izvješćima, zato što je aplikacija za mobilno bankarstvo prikupljala popis instaliranih aplikacija s uređaja 433.922 korisnika bez pravne osnove i bez jasne obavijesti korisnicima.

Može li se kazna AZOP-a osporiti?
Može. Žalba nije dopuštena, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom u roku od 30 dana od dostave odluke.

Kažnjava li AZOP i pravne osobe s javnim ovlastima?
Da, ali kazna im ne smije ugroziti obavljanje javnih ovlasti ili javne službe. Tijelima javne vlasti upravne novčane kazne ne mogu se izreći.

Što tvrtka može naučiti iz ovih slučajeva?
Da se kazne najčešće izriču zbog nedostatnih mjera sigurnosti, obrade bez pravne osnove i nedovoljnog informiranja ispitanika te da se jednako strogo gleda na podatke radnika kao i na podatke korisnika.


Povezani članci

Izvori


Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet. Podaci o pojedinačnim slučajevima temelje se na objavama AZOP-a i medijskim izvješćima, a kazne koje se osporavaju pred sudom nisu pravomoćne.

Oznake
AZOPAZOP kazneGDPR kaznezaštita osobnih podatakaHrvatska
Slični članci
01
Zaštita podataka

GDPR kazne u Hrvatskoj: koliko iznose i kako ih izbjeći (2026.)

AZOP je u 2025. izrekao 13 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6,73 milijuna eura, a najveća je iznosila 4,5 milijuna eura. Objašnjavamo koliko GDPR kazne mogu iznositi, kako AZOP određuje njihovu visinu, koji propusti najčešće dovode do kazne i kako se tvrtka može zaštititi.

CompliQuest Expert Team
16. studenoga 2025.
02
Zaštita podataka

Što je GDPR? Značenje, načela i obveze za hrvatske tvrtke (2026.)

GDPR, odnosno Opća uredba o zaštiti podataka, propis je EU-a koji uređuje kako organizacije prikupljaju i obrađuju osobne podatke. Objašnjavamo što GDPR znači, koja su njegova načela i pravne osnove, koja prava imaju ispitanici, što moraju napraviti tvrtke u Hrvatskoj i koje su kazne.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
03
Zaštita podataka

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA): kada je obvezna i kako je provesti (2026.)

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA) obvezna je kad obrada vjerojatno prouzroči visok rizik za prava pojedinaca. Objašnjavamo slučajeve iz čl. 35. GDPR-a i s popisa AZOP-a, obvezni sadržaj procjene, korake provedbe, prethodno savjetovanje s AZOP-om i primjer iz prakse.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
Pregledajte tečajeve