Zaštita podataka12 min · Ažurirano 22. listopada 2026.

Prava ispitanika prema GDPR-u: vodič za tvrtke (2026.)

GDPR pojedincima daje pravo na pristup, ispravak, brisanje, ograničenje obrade, prenosivost podataka i prigovor. Objašnjavamo što koje pravo znači, kada tvrtka smije odbiti zahtjev, u kojem roku mora odgovoriti i kako postaviti postupak za zahtjeve ispitanika.

AH
Ana Horvat
Stručnjakinja za zaštitu podataka
Prava ispitanika prema GDPR-u: vodič za tvrtke (2026.)

Tko je ispitanik

Ispitanik je pojedinac čiji se osobni podaci obrađuju i koji se može identificirati izravno ili neizravno, primjerice imenom, OIB-om, adresom e-pošte ili brojem kartice. Tvrtka koja određuje svrhe i sredstva obrade je voditelj obrade i odgovara za ostvarivanje prava ispitanika.

Zahtjeve mogu podnijeti klijenti, korisnici usluga, zaposlenici, bivši zaposlenici, kandidati za posao i bilo koja druga osoba čije podatke tvrtka obrađuje. Zahtjev ne mora biti u posebnom obliku: može stići e-poštom, poštom, telefonom, preko obrasca ili usmeno, i ne mora se pozivati na GDPR.

Pregled prava ispitanika

Pravo Članak GDPR-a Ukratko
Pravo na informiranje čl. 13. i 14. ispitanik mora znati tko obrađuje njegove podatke, zašto i koja prava ima
Pravo na pristup čl. 15. potvrda obrađuju li se podaci, kopija podataka i informacije o obradi
Pravo na ispravak čl. 16. ispravak netočnih i dopuna nepotpunih podataka
Pravo na brisanje („pravo na zaborav”) čl. 17. brisanje podataka u propisanim slučajevima
Pravo na ograničenje obrade čl. 18. podaci se čuvaju, ali se privremeno ne koriste
Pravo na prenosivost podataka čl. 20. podaci u strojno čitljivom obliku, za prijenos drugom voditelju obrade
Pravo na prigovor čl. 21. prigovor na obradu na temelju legitimnog ili javnog interesa i na izravni marketing
Automatizirano donošenje odluka čl. 22. pravo da odluka sa značajnim učinkom ne bude donesena isključivo automatizirano

Uz to, ispitanik u svakom trenutku može povući privolu (čl. 7. st. 3.), podnijeti pritužbu nadzornom tijelu (čl. 77.) i zatražiti naknadu štete (čl. 82.).

Pravo na informiranje (čl. 13. i 14.)

Kad prikuplja podatke od ispitanika, tvrtka ga mora u tom trenutku obavijestiti, među ostalim, o:

  • identitetu i kontaktnim podacima voditelja obrade i službenika za zaštitu podataka, ako je imenovan
  • svrhama i pravnoj osnovi obrade
  • primateljima podataka i prijenosu u treće zemlje
  • roku čuvanja ili kriterijima za njegovo određivanje
  • pravima ispitanika i pravu na pritužbu AZOP-u

Ako podaci nisu prikupljeni od ispitanika, obavijest treba dati u razumnom roku, a najkasnije u roku od mjesec dana. U praksi se ta obveza ispunjava politikom privatnosti, obavijestima na obrascima i ugovorima te obaviješću zaposlenicima o obradi njihovih podataka.

Pravo na pristup (čl. 15.)

Ispitanik ima pravo dobiti potvrdu obrađuju li se njegovi osobni podaci i, ako se obrađuju, pristup tim podacima. Tvrtka mu mora dostaviti, među ostalim:

  • kopiju osobnih podataka koji se obrađuju
  • svrhe obrade i kategorije podataka
  • primatelje kojima su podaci otkriveni
  • predviđeno razdoblje čuvanja
  • informacije o pravima na ispravak, brisanje, ograničenje i prigovor te o pravu na pritužbu AZOP-u
  • izvor podataka, ako nisu prikupljeni od ispitanika
  • informaciju o automatiziranom donošenju odluka, ako postoji

Prva kopija je besplatna, a za dodatne kopije tvrtka smije naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova. Kopija ne smije negativno utjecati na prava drugih, zato podatke drugih osoba u dokumentima treba prekriti ili ukloniti.

Zahtjev zaposlenika ili bivšeg zaposlenika može obuhvatiti podatke iz kadrovske evidencije, sustava za obračun plaća, e-pošte i evidencije radnog vremena, pa pretraga mora obuhvatiti sve sustave u kojima se podaci nalaze.

Pravo na ispravak (čl. 16.)

Ispitanik ima pravo bez nepotrebnog odgađanja ishoditi ispravak netočnih podataka i dopunu nepotpunih, primjerice adrese nakon preseljenja, prezimena nakon sklapanja braka ili pogrešno upisanog OIB-a.

Pravo na brisanje (čl. 17.)

Pravo na brisanje, poznato i kao „pravo na zaborav”, nije apsolutno. Primjenjuje se kad:

  • podaci više nisu potrebni za svrhu za koju su prikupljeni
  • ispitanik povuče privolu, a ne postoji druga pravna osnova
  • ispitanik uloži prigovor, a ne postoje jači legitimni razlozi za obradu, ili uloži prigovor na obradu za izravni marketing
  • podaci su nezakonito obrađeni
  • brisanje je propisano zakonom
  • podaci djeteta prikupljeni su u vezi s uslugama informacijskog društva

Tvrtka ne mora brisati podatke ako je obrada nužna:

  • radi poštovanja pravne obveze, primjerice čuvanja računovodstvenih isprava ili evidencija o radnicima u propisanom roku
  • radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva
  • radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informiranja
  • radi javnog interesa u području javnog zdravlja
  • u svrhe arhiviranja u javnom interesu, znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe, ako bi brisanje onemogućilo ili ozbiljno ugrozilo ostvarivanje ciljeva te obrade

Ako je tvrtka podatke objavila, mora poduzeti razumne mjere kako bi i druge voditelje obrade obavijestila o zahtjevu za brisanje.

Pravo na ograničenje obrade (čl. 18.)

Ograničenje znači da se podaci čuvaju, ali se bez privole ispitanika ne koriste, osim za pravne zahtjeve ili zaštitu prava drugih. Ispitanik ga može tražiti:

  • dok tvrtka provjerava točnost podataka koju je ispitanik osporio
  • kad je obrada nezakonita, a ispitanik ne želi brisanje
  • kad tvrtki podaci više nisu potrebni, ali ih ispitanik treba za pravni zahtjev
  • dok se ne utvrdi prevladavaju li legitimni razlozi tvrtke nad prigovorom ispitanika

O ispravku, brisanju i ograničenju obrade tvrtka mora obavijestiti i primatelje kojima je podatke otkrila, osim ako je to nemoguće ili zahtijeva nerazmjeran napor (čl. 19.).

Pravo na prenosivost podataka (čl. 20.)

Ispitanik ima pravo dobiti podatke koje je sam dao u strukturiranom, uobičajeno upotrebljavanom i strojno čitljivom obliku, primjerice CSV ili XML, i prenijeti ih drugom voditelju obrade. Ako je tehnički izvedivo, može tražiti da ih tvrtka izravno prenese drugom voditelju obrade.

Pravo vrijedi samo kad se obrada temelji na privoli ili ugovoru i provodi automatiziranim putem. Ne odnosi se, primjerice, na podatke koje tvrtka obrađuje zbog zakonske obveze.

Pravo na prigovor (čl. 21.)

Ispitanik može uložiti prigovor na obradu koja se temelji na legitimnom interesu ili javnom interesu, uključujući izradu profila. Tvrtka tada mora prestati s obradom, osim ako dokaže uvjerljive legitimne razloge koji nadilaze interese ispitanika ili ako su podaci potrebni za pravne zahtjeve.

Prigovor na izravni marketing je apsolutan: nakon prigovora podaci se za tu svrhu više ne smiju obrađivati. Na pravo na prigovor ispitanika treba izričito upozoriti najkasnije u prvoj komunikaciji s njim.

Automatizirano donošenje odluka (čl. 22.)

Ispitanik ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, ako proizvodi pravne učinke ili na sličan način značajno na njega utječe. Primjeri su automatsko odbijanje zahtjeva za kredit ili automatsko odbacivanje kandidata za posao bez ljudske procjene.

Takva je odluka dopuštena ako je nužna za sklapanje ili izvršavanje ugovora, dopuštena zakonom ili temeljena na izričitoj privoli. Kad se odluka temelji na ugovoru ili izričitoj privoli, ispitanik ima pravo na ljudsku intervenciju, pravo izraziti svoje stajalište i pravo osporiti odluku.

Rokovi i naknade

Situacija Pravilo (čl. 12. GDPR-a)
Odgovor na zahtjev bez nepotrebnog odgađanja, najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva
Produljenje roka za još dva mjeseca, uzimajući u obzir složenost i broj zahtjeva; ispitanika treba obavijestiti o produljenju i razlozima u roku od mjesec dana
Tvrtka ne postupi po zahtjevu u roku od mjesec dana obavijestiti ispitanika o razlozima i o mogućnosti pritužbe AZOP-u i sudske zaštite
Naknada ostvarivanje prava je besplatno
Očito neutemeljen ili pretjeran zahtjev razumna naknada ili odbijanje; teret dokaza je na tvrtki

Rok od mjesec dana računa se od dana primitka zahtjeva, a ne od dana kad ga je nadležna osoba pročitala. Zato je važno da svi zaposlenici koji mogu zaprimiti zahtjev znaju kome ga odmah proslijediti.

Provjera identiteta

Prije nego što otkrije ili obriše podatke, tvrtka mora biti sigurna da zahtjev podnosi sam ispitanik. Ako opravdano sumnja u identitet podnositelja, smije zatražiti dodatne informacije (čl. 12. st. 6.).

Provjera mora biti razmjerna:

  • zahtjev poslan s adrese e-pošte koju tvrtka već ima ili iz prijavljenog korisničkog računa obično ne traži dodatnu provjeru
  • dodatne podatke tražite samo kad postoji opravdana sumnja
  • ne tražite više podataka nego što je nužno, primjerice presliku cijele osobne iskaznice kad je dovoljna potvrda s poznate adrese

Otkrivanje podataka pogrešnoj osobi povreda je osobnih podataka.

Kada tvrtka smije odbiti zahtjev

Pravo Primjeri opravdanog odbijanja
Pristup kopija bi otkrila podatke drugih osoba (te podatke treba ukloniti, a ostatak dostaviti)
Brisanje zakonska obveza čuvanja, pravni zahtjevi
Prenosivost obrada se ne temelji na privoli ni ugovoru
Prigovor uvjerljivi legitimni razlozi ili pravni zahtjevi (ne vrijedi za izravni marketing)
Sva prava očito neutemeljen ili pretjeran zahtjev, osobito ako se ponavlja

Odbijanje mora biti obrazloženo i poslano u roku. Primjer:

Poštovani, zaprimili smo Vaš zahtjev za brisanje osobnih podataka od [datum]. Podatke s računa za kupljenu robu ne možemo obrisati jer smo ih prema propisima o računovodstvu dužni čuvati do [datum]. Nakon isteka tog roka podaci će biti obrisani. Ostale podatke, uključujući podatke za slanje promotivnih poruka, obrisali smo [datum].

Ako niste zadovoljni ovim odgovorom, možete Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava ili zatražiti sudsku zaštitu.

Kako postaviti postupak za zahtjeve ispitanika

Korak Što napraviti
1. Kanal odrediti adresu e-pošte ili obrazac za zahtjeve i objaviti ih u politici privatnosti
2. Odgovornost odrediti tko zaprima, tko provjerava identitet, tko pretražuje sustave i tko odobrava odgovor
3. Evidencija voditi evidenciju zahtjeva: datum primitka, vrsta, rok, status, odgovor
4. Popis sustava znati u kojim se sustavima nalaze osobni podaci, oslanjajući se na evidenciju aktivnosti obrade
5. Predlošci pripremiti predloške odgovora za svako pravo, za prihvaćanje i za odbijanje
6. Izvršitelji obrade ugovorom obvezati izvršitelje obrade da pomažu pri odgovaranju na zahtjeve
7. Edukacija educirati zaposlenike da prepoznaju zahtjev i odmah ga proslijede

Najčešće pogreške

  • Zahtjev ostane neprepoznat jer ne spominje GDPR ili stigne na opću adresu
  • Propušten rok jer je zahtjev čekao na pogrešnom mjestu
  • Nepotpun odgovor na zahtjev za pristup, bez podataka iz e-pošte, arhiva ili sustava izvršitelja obrade
  • Pretjerana provjera identiteta, kojom se prikuplja više podataka nego što je potrebno
  • Automatsko odbijanje pozivanjem na iznimke bez procjene konkretnog zahtjeva
  • Brisanje bez obavijesti primateljima kojima su podaci prethodno proslijeđeni

Zaštita prava ispitanika u Hrvatskoj

Prema Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, svatko tko smatra da mu je povrijeđeno pravo iz GDPR-a može AZOP-u podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava. AZOP o povredi odlučuje rješenjem, protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Za povrede prava ispitanika GDPR predviđa upravne novčane kazne do 20 milijuna eura ili 4 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tome koji je iznos veći. Pregled kazni u Hrvatskoj donosimo u članku GDPR kazne u Hrvatskoj: iznosi i primjeri.

Često postavljana pitanja

Koja su prava ispitanika prema GDPR-u?
Pravo na informiranje, pravo na pristup, pravo na ispravak, pravo na brisanje („pravo na zaborav”), pravo na ograničenje obrade, pravo na prenosivost podataka, pravo na prigovor i prava povezana s automatiziranim donošenjem odluka. Ispitanik uz to može povući privolu i podnijeti pritužbu AZOP-u.

Koliki je rok za odgovor na zahtjev ispitanika?
Bez nepotrebnog odgađanja, a najkasnije mjesec dana od primitka zahtjeva. Rok se može produljiti za još dva mjeseca ako je zahtjev složen ili zahtjeva ima mnogo, ali ispitanika o tome treba obavijestiti u prvom mjesecu, uz navođenje razloga.

Smije li tvrtka naplatiti odgovor na zahtjev?
U pravilu ne. Razumnu naknadu smije naplatiti za dodatne kopije podataka i za očito neutemeljene ili pretjerane zahtjeve, a takve zahtjeve smije i odbiti.

Mora li tvrtka obrisati sve podatke na zahtjev ispitanika?
Ne. Pravo na brisanje nije apsolutno. Tvrtka ne mora brisati podatke koje mora čuvati zbog zakonske obveze ili koji su joj potrebni za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva. Ostale podatke mora obrisati ako postoji neki od razloga za brisanje, primjerice ako podaci više nisu potrebni ili je ispitanik povukao privolu.

Smije li tvrtka tražiti osobnu iskaznicu uz zahtjev?
Samo ako opravdano sumnja u identitet podnositelja i ako blaža provjera nije dovoljna. Ako zahtjev stigne s adrese e-pošte koju tvrtka već ima, dodatna provjera obično nije potrebna.

Mora li bivši zaposlenik dobiti kopiju svojih podataka?
Mora, ako to zatraži. Bivši zaposlenik ima pravo na pristup podacima koje poslodavac o njemu i dalje obrađuje. Podatke drugih osoba, primjerice kolega u e-porukama, treba ukloniti iz kopije.

Što ako tvrtka ne odgovori na zahtjev?
Ispitanik može AZOP-u podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava i zatražiti sudsku zaštitu. Za povredu prava ispitanika GDPR predviđa kazne do 20 milijuna eura ili 4 % ukupnog godišnjeg prometa.


Povezani članci

Izvori


Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.

Oznake
GDPRprava ispitanikapravo na pristuppravo na brisanjepravo na zaboravAZOPosobni podaci
Slični članci
01
Zaštita podataka

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA): kada je obvezna i kako je provesti (2026.)

Procjena učinka na zaštitu podataka (DPIA) obvezna je kad obrada vjerojatno prouzroči visok rizik za prava pojedinaca. Objašnjavamo slučajeve iz čl. 35. GDPR-a i s popisa AZOP-a, obvezni sadržaj procjene, korake provedbe, prethodno savjetovanje s AZOP-om i primjer iz prakse.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
02
Zaštita podataka

Što je GDPR? Značenje, načela i obveze za hrvatske tvrtke (2026.)

GDPR, odnosno Opća uredba o zaštiti podataka, propis je EU-a koji uređuje kako organizacije prikupljaju i obrađuju osobne podatke. Objašnjavamo što GDPR znači, koja su njegova načela i pravne osnove, koja prava imaju ispitanici, što moraju napraviti tvrtke u Hrvatskoj i koje su kazne.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
03
Zaštita podataka

Videonadzor i GDPR: pravila za tvrtke u Hrvatskoj (2026.)

Videonadzor je obrada osobnih podataka. Objašnjavamo što propisuju GDPR, Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakon o zaštiti na radu: kada je videonadzor dopušten, što mora pisati na oznaci, koliko se čuvaju snimke, tko im smije pristupiti i kako se smiju nadzirati radnici.

CompliQuest Expert Team
15. lipnja 2026.
Pregledajte tečajeve