Što je kritična infrastruktura
Prema Zakonu o kritičnoj infrastrukturi, kritična infrastruktura je imovina, objekt, oprema, mreža ili sustav potreban za pružanje ključne usluge. Ključna usluga je usluga važna za održavanje vitalnih društvenih funkcija, gospodarskih djelatnosti, javnog zdravlja i sigurnosti te okoliša. To su, primjerice, elektroenergetski sustav, opskrba vodom, zračne luke i luke, bolnice, banke ili elektroničke komunikacijske mreže.
Organizacija koja takvu infrastrukturu posjeduje ili njome upravlja i pruža ključnu uslugu naziva se kritični subjekt.
Dva propisa: otpornost i kibernetička sigurnost
Europska unija je 2022. donijela dva povezana propisa:
| Direktiva CER (2022/2557) | Direktiva NIS2 (2022/2555) | |
|---|---|---|
| Hrvatski propis | Zakon o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25) | Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/24) |
| Što uređuje | otpornost kritičnih subjekata na sve vrste rizika: prirodne katastrofe, nesreće, sabotažu, terorizam, krizne situacije | kibernetičku sigurnost mrežnih i informacijskih sustava |
| Tko je obveznik | kritični subjekti koje utvrdi nadležno tijelo | ključni i važni subjekti iz 19 sektora |
| Koordinacija u Hrvatskoj | tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu | Sigurnosno-obavještajna agencija |
Propisi se nadopunjuju. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti izričito propisuje da se subjekti utvrđeni kao kritični subjekti prema propisima o kritičnoj infrastrukturi razvrstavaju u ključne subjekte, neovisno o veličini. Kritični subjekt tako u pravilu mora ispunjavati obveze iz oba zakona.
Više o kibernetičkoj sigurnosti u članku NIS2 direktiva u Hrvatskoj.
Sektori kritične infrastrukture u Hrvatskoj
Prilog I. Zakona o kritičnoj infrastrukturi navodi sektore u kojima se utvrđuju kritični subjekti:
| Sektor | Nadležno tijelo |
|---|---|
| Energetika | ministarstvo nadležno za energetiku |
| Promet | ministarstvo nadležno za promet |
| Bankarstvo | Hrvatska narodna banka |
| Infrastrukture financijskog tržišta | HANFA |
| Zdravstvo | ministarstvo nadležno za zdravstvo |
| Voda namijenjena za ljudsku potrošnju | ministarstva nadležna za zdravstvo i vodno gospodarstvo |
| Otpadne vode | ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo |
| Regulacijske i zaštitne vodne građevine za obranu od poplava | ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo |
| Digitalna infrastruktura | ovisno o vrsti subjekta: HAKOM, Sigurnosno-obavještajna agencija ili ministarstva nadležna za digitalnu transformaciju odnosno znanost i obrazovanje |
| Javni sektor | tijela državne vlasti, druga državna tijela i tijela državne uprave, svako u svom djelokrugu |
| Proizvodnja, prerada i distribucija hrane | ministarstvo nadležno za poljoprivredu |
| Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari | ministarstvo nadležno za industriju |
| Znanost i obrazovanje | ministarstvo nadležno za obrazovne i istraživačke ustanove |
| Svemir | ministarstvo nadležno za obrazovne i istraživačke ustanove |
| Kultura i mediji | ministarstvo nadležno za kulturu i medije |
Uz sektore iz direktive CER, Hrvatska je dodala nekoliko nacionalnih sektora, primjerice regulacijske i zaštitne vodne građevine, opasne tvari, znanost i obrazovanje te kulturu i medije.
Kako se utvrđuju kritični subjekti
Organizacija ne odlučuje sama je li kritični subjekt. Postupak teče ovako:
- Vlada donosi Nacionalnu procjenu rizika kritične infrastrukture i akt strateškog planiranja za otpornost kritičnih subjekata. Zakonom je za oba dokumenta propisan rok do 17. siječnja 2026.
- Nadležna tijela za svoj sektor provode analizu rizika prema međusektorskim i sektorskim mjerilima i utvrđuju kritične subjekte. Pritom ocjenjuju, među ostalim, bi li incident kod subjekta imao znatne negativne učinke na pružanje ključnih usluga, koliko drugi sektori ovise o njegovoj usluzi i koliki je njegov tržišni udio.
- Subjekti koji pružaju ključne usluge dužni su na zahtjev nadležnog tijela dostaviti potrebne podatke.
- Na prijedlog koordinativnog tijela Vlada odlukom potvrđuje kritične subjekte.
- Nadležno tijelo u roku od 30 dana dostavlja odluku kritičnom subjektu i obavještava ga o obvezama i rokovima za njihovu provedbu.
Rokovi za procjenu rizika i sigurnosni plan počinju teći od primitka te obavijesti.
Obveze kritičnog subjekta
Procjena rizika
Kritični subjekt mora u roku od devet mjeseci od primitka obavijesti, a zatim najmanje svake četiri godine, izraditi procjenu rizika koja obuhvaća sve relevantne prirodne i ljudskim djelovanjem uzrokovane rizike koji bi mogli dovesti do incidenta: nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja, hibridne prijetnje i terorizam. Pritom mora uzeti u obzir i koliko drugi sektori ovise o njegovoj usluzi te koliko on ovisi o uslugama drugih kritičnih subjekata. Procjenu dostavlja koordinativnom tijelu putem nadležnog tijela.
Sigurnosni plan
Na temelju procjene rizika kritični subjekt u roku od 12 mjeseci od primitka obavijesti izrađuje sigurnosni plan, koji ažurira najmanje jednom godišnje. Plan se donosi uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela i sadrži, među ostalim:
- prioritete zaštite ključnih dijelova, sustava, mreža i objekata
- popis prijetnji i analizu rizika prema scenarijima
- stalne sigurnosne mjere (fizičke, tehničke i organizacijske) i stupnjevane mjere koje se aktiviraju ovisno o jačini prijetnje
- fizičku zaštitu prostora, primjerice ograde, nadzor područja i kontrolu pristupa
- mjere za sprječavanje incidenata, odgovor na njih i oporavak, uključujući kontinuitet poslovanja
- mjere upravljanja sigurnošću zaposlenika i vanjskih pružatelja usluga, uključujući prava pristupa
- informiranje i osposobljavanje zaposlenika o tim mjerama putem tečajeva, informativnih materijala i vježbi
- popis radnih mjesta za koja se provodi provjera podobnosti
Ako je kritični subjekt na temelju posebnih propisa već izradio procjenu rizika ili planski dokument koji sadrži sve propisane elemente, može se njima koristiti umjesto novih. Nadležno tijelo utvrđuje jesu li ti dokumenti usklađeni sa Zakonom o kritičnoj infrastrukturi i o tome pisano obavještava kritični subjekt.
Sigurnosni koordinator
Kritični subjekt mora u roku od 30 dana od primitka odluke Vlade predložiti nadležnom tijelu sigurnosnog koordinatora za kritičnu infrastrukturu i njegova zamjenika. Za njih se provodi temeljna sigurnosna provjera, nakon čega ih imenuje nadležno tijelo.
Sigurnosni koordinator odgovoran je za komunikaciju s nadležnim tijelima, vodi sigurnosni tim, sudjeluje u izradi procjene rizika, sastavlja sigurnosne dokumente i nadzire njihovu provedbu. Mora završiti osposobljavanje koje provodi koordinativno tijelo, a potvrda o osposobljavanju vrijedi četiri godine.
Provjera podobnosti
Sigurnosni koordinator može od koordinativnog tijela zatražiti provjeru podobnosti za osobe koje imaju osjetljive funkcije u kritičnom subjektu, osobe s izravnim ili daljinskim pristupom prostorima i sigurnosnim sustavima te kandidate za takva radna mjesta. Provjera obuhvaća identitet osobe, kaznene evidencije i evidencije Sigurnosno-obavještajne agencije.
Privatna zaštita
Poslove privatne zaštite kritične infrastrukture kritični subjekt smije ugovoriti samo s pravnim osobama i obrtima koji imaju certifikat tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu. Zaposlenici tih pravnih osoba i obrta te zaposlenici unutarnje službe zaštite kritičnog subjekta moraju najmanje jednom u tri godine pohađati edukaciju koju organizira koordinativno tijelo.
Prijava incidenata
U slučaju incidenta kritični subjekt mora bez odgađanja poduzeti mjere za zaštitu kritične infrastrukture i ključnih usluga. Prijavu šalje sigurnosni koordinator.
| Korak | Rok |
|---|---|
| Prva obavijest nadležnom i koordinativnom tijelu o incidentu sa značajnim učinkom na pružanje usluge | bez odgađanja, a najkasnije u roku od 24 sata od saznanja za incident |
| Detaljno izvješće nadležnom tijelu | najkasnije 30 dana od obavijesti |
Pri ocjeni značaja incidenta uzimaju se u obzir broj i udio pogođenih korisnika, trajanje poremećaja i pogođeno zemljopisno područje.
Ako je riječ i o značajnom kibernetičkom incidentu, kritični subjekt kao ključni subjekt prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti mora poslati i rano upozorenje nadležnom CSIRT-u u roku od 24 sata.
Iznimke za financijski sektor i digitalnu infrastrukturu
Na kritične subjekte u sektorima bankarstva, infrastruktura financijskog tržišta i digitalne infrastrukture ne primjenjuju se odredbe Zakona o kritičnoj infrastrukturi o procjeni rizika, sigurnosnom planu, privatnoj zaštiti, prijavi incidenata, provjeri podobnosti i sigurnosnom koordinatoru, kao ni prekršajne odredbe. Za te subjekte vrijede posebni propisi, prije svega DORA i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti.
Kazne
| Prekršaj | Kritični subjekt | Odgovorna osoba |
|---|---|---|
| Nije izrađena procjena rizika ili sigurnosni plan u roku, privatna zaštita je povjerena pružatelju bez certifikata ili pri incidentu nisu bez odgađanja poduzete mjere zaštite | od 65.000 do 130.000 eura | od 1.300 do 6.000 eura |
| Nije dostavljena obavijest o donošenju sigurnosnog plana ili izvješće o incidentu ili nije određen sigurnosni koordinator | od 20.000 do 64.000 eura | od 1.300 do 6.000 eura |
Kako se pripremiti
| Korak | Što napraviti |
|---|---|
| 1. Provjera | utvrditi pruža li tvrtka ključnu uslugu iz Priloga I. i je li dobila obavijest nadležnog tijela |
| 2. Podaci | pripremiti podatke koje nadležno tijelo može zatražiti u postupku utvrđivanja |
| 3. Koordinator | u roku od 30 dana predložiti sigurnosnog koordinatora i zamjenika |
| 4. Procjena rizika | izraditi procjenu svih rizika u roku od devet mjeseci |
| 5. Sigurnosni plan | izraditi plan u roku od 12 mjeseci i ishoditi suglasnost nadležnog tijela |
| 6. Kibernetička sigurnost | uskladiti se i sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, kao ključni subjekt |
| 7. Zaposlenici | educirati zaposlenike o mjerama iz sigurnosnog plana i postupanju pri incidentu |
Često postavljana pitanja
Što je kritični subjekt?
Javni ili privatni subjekt koji pruža jednu ili više ključnih usluga. Kritične subjekte utvrđuju nadležna tijela za pojedini sektor, a odlukom ih potvrđuje Vlada.
Koji zakon uređuje kritičnu infrastrukturu u Hrvatskoj?
Zakon o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25), na snazi od 21. lipnja 2025., kojim je prenesena Direktiva (EU) 2022/2557 o otpornosti kritičnih subjekata. Zamijenio je raniji Zakon o kritičnim infrastrukturama iz 2013.
Je li kritični subjekt obveznik NIS2?
Jest. Prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, subjekti utvrđeni kao kritični subjekti razvrstavaju se u ključne subjekte, neovisno o veličini.
Koliki su rokovi za procjenu rizika i sigurnosni plan?
Procjena rizika izrađuje se u roku od devet mjeseci, a sigurnosni plan u roku od 12 mjeseci od primitka obavijesti o potvrđivanju kritičnog subjekta.
U kojem se roku prijavljuje incident?
Prva obavijest nadležnom i koordinativnom tijelu šalje se bez odgađanja, a najkasnije u roku od 24 sata, a detaljno izvješće u roku od 30 dana.
Mora li kritični subjekt educirati zaposlenike?
Sigurnosni plan mora sadržavati mjere informiranja zaposlenika o mjerama zaštite, uključujući tečajeve osposobljavanja, informativne materijale i vježbe. Zaposlenici unutarnje službe zaštite moraju najmanje jednom u tri godine pohađati edukaciju koordinativnog tijela. Kao ključni subjekt prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, kritični subjekt mora provoditi i osposobljavanje o kibernetičkoj sigurnosti.
Povezani članci
- NIS2 direktiva u Hrvatskoj: što tvrtke moraju znati
- DORA uredba: digitalna operativna otpornost financijskog sektora
- Ransomware: kako zaštititi tvrtku
Izvori
- Zakon o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/2025)
- Direktiva (EU) 2022/2557 o otpornosti kritičnih subjekata (EUR-Lex)
- Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024)
Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.
