Što je ESG
ESG je pokrata za tri skupine pitanja po kojima se procjenjuje održivost poslovanja:
| Područje | Što obuhvaća |
|---|---|
| Okoliš (Environmental) | klimatske promjene i emisije, energija, onečišćenje, voda, bioraznolikost, korištenje resursa i otpad |
| Društvo (Social) | vlastita radna snaga, radnici u lancu vrijednosti, pogođene zajednice, potrošači i krajnji korisnici |
| Upravljanje (Governance) | poslovno ponašanje, korporativna kultura, sprječavanje korupcije, odnosi s dobavljačima |
ESG podatke koriste banke pri odobravanju kredita, investitori pri odlukama o ulaganju i veliki kupci pri odabiru dobavljača. Zato ESG nije tema samo za tvrtke koje imaju zakonsku obvezu izvještavanja.
Što je CSRD
CSRD (Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti) obvezuje velike poduzetnike da u izvještaj poslovodstva uključe izvještaj o održivosti. Glavne značajke:
- izvještava se prema europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS)
- sadržaj se određuje procjenom dvostruke značajnosti
- izvještaj podliježe uvjeravanju neovisnog revizora
- objavljuje se u jedinstvenom elektroničkom formatu
U Hrvatskoj je CSRD prenesen Zakonom o računovodstvu (NN 85/24). Izmjenama NN 151/25 provedena je EU-ova odgoda rokova (Direktiva (EU) 2025/794), a izmjenama NN 59/26 smanjen je krug obveznika u skladu s Direktivom (EU) 2026/470.
Tko mora izvještavati o održivosti
Poduzetnik je obveznik izvještavanja o održivosti ako na datum bilance prelazi oba kriterija:
- netoprihod veći od 450.000.000 eura
- prosječno više od 1.000 radnika tijekom prethodne poslovne godine
Isti pragovi vrijede za matična društva grupa, na konsolidiranoj osnovi.
| Poslovne godine | Tko izvještava |
|---|---|
| koje počinju 2025. i 2026. | subjekti od javnog interesa i matična društva koja su subjekti od javnog interesa, iznad pragova (uz iznimku određenih kategorija subjekata od javnog interesa) |
| koje počinju od 1. siječnja 2027. | svi poduzetnici i matična društva grupa iznad pragova |
| koje počinju od 1. siječnja 2028. | društva kćeri i podružnice u Hrvatskoj s netoprihodom većim od 200 milijuna eura, čiji poduzetnik iz treće zemlje u EU-u ostvaruje više od 450 milijuna eura netoprihoda u svakoj od dvije posljednje poslovne godine |
Prema procjeni Ministarstva financija, novim se kriterijima broj obveznika u Hrvatskoj smanjuje s oko 500 na oko 20.
Zaštićeni poduzetnici u lancu vrijednosti
Obveznici moraju izvještavati i o svojem lancu vrijednosti, pa podatke traže od dobavljača i kupaca. Izmjene iz 2026. uvode zaštitu za manje poduzetnike:
- zaštićeni poduzetnik je poduzetnik s prosječno najviše 1.000 radnika koji se nalazi u lancu vrijednosti obveznika
- zaštićeni poduzetnik smije odbiti dostaviti informacije koje nadilaze dobrovoljne standarde izvještavanja o održivosti, koje utvrđuje Europska komisija
- obveznik od zaštićenog poduzetnika ne smije ugovorom zahtijevati informacije iznad dobrovoljnih standarda
- ako ih ipak zatraži, mora ga obavijestiti koje informacije nadilaze dobrovoljne standarde i da ih ima pravo odbiti dati
- obveznik se smije osloniti na samodeklaraciju poduzetnika o tome je li zaštićeni poduzetnik, osim ako zna ili bi razumno trebao znati da je očito netočna
U prve tri godine primjene obveznik koji ne može pribaviti sve informacije o lancu vrijednosti opisuje napore koje je uložio, razloge i planove za ubuduće.
Za manje hrvatske tvrtke to znači da će upitnike o održivosti i dalje dobivati od velikih kupaca i banaka. Kad ih obveznici traže za svoj izvještaj o održivosti, mogu tražiti samo informacije u opsegu dobrovoljnih standarda, a ograničenje ne vrijedi za zahtjeve u druge svrhe, primjerice za dubinsku analizu. Dobro je pripremiti osnovne podatke o potrošnji energije, emisijama, radnicima i upravljanju kako bi se na takve upitnike moglo brzo i točno odgovoriti.
ESRS: što se izvještava
Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS) propisuju sadržaj izvještaja. Prvi skup standarda donesen je Delegiranom uredbom (EU) 2023/2772, a Direktiva (EU) 2026/470 obvezuje Europsku komisiju da ih pojednostavi.
| Skupina | Standardi |
|---|---|
| Opći standardi | ESRS 1 (opći zahtjevi) i ESRS 2 (opće objave) |
| Okoliš | E1 klimatske promjene, E2 onečišćenje, E3 vodni i morski resursi, E4 bioraznolikost i ekosustavi, E5 korištenje resursa i kružno gospodarstvo |
| Društvo | S1 vlastita radna snaga, S2 radnici u lancu vrijednosti, S3 pogođene zajednice, S4 potrošači i krajnji korisnici |
| Upravljanje | G1 poslovno ponašanje |
Poduzetnik ne izvještava o svim temama jednako: opseg izvještaja određuje procjena dvostruke značajnosti.
Dvostruka značajnost
Procjena dvostruke značajnosti polazna je točka izvještaja. Svaka tema procjenjuje se iz dvije perspektive:
- značajnost učinka: kako poduzetnik svojim poslovanjem i lancem vrijednosti utječe na ljude i okoliš
- financijska značajnost: kako pitanja održivosti stvaraju rizike i prilike za poslovanje poduzetnika
Tema je značajna ako je značajna iz barem jedne perspektive. Procjena se dokumentira jer je revizor provjerava pri uvjeravanju.
EU taksonomija
EU taksonomija (Uredba (EU) 2020/852) sustav je klasifikacije okolišno održivih gospodarskih djelatnosti. Nefinancijska poduzeća koja su obveznici izvještavanja o održivosti objavljuju udio prometa te kapitalnih i operativnih rashoda povezanih s djelatnostima usklađenima s taksonomijom.
Tvrdnje o održivosti i greenwashing
Izvještaj o održivosti temelji se na podacima i provjerava ga revizor, pa neutemeljene tvrdnje imaju posljedice. Uz to, Direktiva (EU) 2024/825 o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju zabranjuje opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, primjerice „ekološki prihvatljivo” ili „zeleno”, ako trgovac ne može dokazati priznatu izvrsnu okolišnu učinkovitost relevantnu za tvrdnju. Države članice moraju je primjenjivati od 27. rujna 2026. Zabrana se odnosi na sve trgovce u odnosu prema potrošačima, neovisno o tome jesu li obveznici izvještavanja o održivosti.
Kako se pripremiti
| Korak | Što napraviti |
|---|---|
| 1. Status | utvrditi je li tvrtka obveznik, zaštićeni poduzetnik u lancu vrijednosti obveznika ili ni jedno ni drugo |
| 2. Značajnost | provesti procjenu dvostruke značajnosti i odrediti značajne teme |
| 3. Podaci | utvrditi koji su podaci potrebni, gdje se nalaze i tko je za njih odgovoran |
| 4. Procesi | uspostaviti prikupljanje podataka kroz cijelu godinu, a ne pred rok |
| 5. Financije | povezati podatke o održivosti s financijskim izvještajima |
| 6. Uvjeravanje | dokumentirati metodologiju i izvore za revizora |
| 7. Edukacija | upoznati upravu, financije, nabavu i kadrovsku službu s njihovim ulogama |
Tvrtkama koje nisu obveznici korisno je pripremiti podatke u opsegu dobrovoljnih standarda jer ih kupci i banke sve češće traže.
Najčešće pogreške
- zastarjele informacije o krugu obveznika, iz razdoblja prije izmjena iz 2026.
- ESG kao marketing, a ne izvještaj temeljen na podacima
- pogrešna procjena značajnosti, preuska ili preširoka
- prikupljanje podataka pred rok, bez uspostavljenih procesa
- nepovezanost financija i održivosti
- pretjerani upitnici dobavljačima, protivno pravilima o zaštićenim poduzetnicima
Često postavljana pitanja
Što je ESG?
ESG je pokrata za okoliš, društvo i upravljanje (engl. Environmental, Social, Governance), tri područja po kojima se procjenjuje održivost poslovanja.
Tko mora izvještavati o održivosti u Hrvatskoj?
Poduzetnici i matična društva grupa koji na datum bilance imaju netoprihod veći od 450 milijuna eura i prosječno više od 1.000 radnika. Za poslovne godine 2025. i 2026. to su samo subjekti od javnog interesa iznad tih pragova, a od poslovne godine koja počinje 1. siječnja 2027. svi poduzetnici iznad pragova.
Mora li srednje veliko poduzeće izvještavati o održivosti?
Ne mora jer srednji poduzetnik ne može prijeći te pragove. Ako je u lancu vrijednosti obveznika i ima najviše 1.000 radnika, zaštićeni je poduzetnik i smije odbiti dati informacije koje nadilaze dobrovoljne standarde.
Što je dvostruka značajnost?
Načelo prema kojem poduzetnik procjenjuje teme održivosti iz dvije perspektive: kako utječe na ljude i okoliš i kako pitanja održivosti utječu na njegovo poslovanje. Tema je značajna ako je značajna iz barem jedne perspektive.
Mora li izvještaj o održivosti provjeriti revizor?
Mora. Izvještaj o održivosti podliježe uvjeravanju neovisnog revizora.
Razlikuju li se ESG i CSRD?
ESG je opći pojam za okolišna, društvena i upravljačka pitanja. CSRD je direktiva koja propisuje obvezno izvještavanje o tim pitanjima prema standardima ESRS.
Jesu li se pravila CSRD-a promijenila u 2026.?
Jesu. Direktivom (EU) 2026/470, na snazi od 18. ožujka 2026., i izmjenama Zakona o računovodstvu (NN 59/26) obveza je ograničena na poduzetnike s više od 1.000 radnika i više od 450 milijuna eura netoprihoda, a manji poduzetnici u lancu vrijednosti dobili su zaštitu od pretjeranih zahtjeva za informacijama.
Povezani članci
- Transparentnost plaća i izmjene Zakona o radu
- Korupcija u poslovanju: zakon i obveze tvrtki
- Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Izvori
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (NN 59/2026)
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (NN 151/2025)
- Direktiva (EU) 2022/2464 (CSRD), EUR-Lex
- Direktiva (EU) 2026/470, EUR-Lex
- Delegirana uredba (EU) 2023/2772 (ESRS), EUR-Lex
- Direktiva (EU) 2024/825 o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju, EUR-Lex
Ovaj je članak informativne naravi i nije pravni savjet.