Zašto je videonadzor osjetljiv
Snimke osoba su osobni podaci, pa videonadzor podliježe GDPR-u. U Hrvatskoj je dodatno uređen Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018), koji propisuje posebna pravila — osobito za nadzor radnih prostorija. Videonadzor je čest predmet pritužbi i nadzora AZOP-a, a pogreške su lako uočljive (neoznačene kamere, predugo čuvanje, nadzor nedopuštenih prostora).
Ključni zahtjevi
- Zakonita osnova — najčešće legitimni interes (npr. zaštita imovine i osoba), uz dokumentiranu procjenu
- Obavijest o videonadzoru — vidljiva oznaka s ključnim informacijama prije ulaska u nadzirani prostor
- Ograničeno trajanje čuvanja — snimke se čuvaju najviše šest mjeseci (NN 42/2018), osim ako je drugim zakonom propisan duži rok ili su dokaz u postupku
- Ograničenje prostora — zabranjen je nadzor prostorija za odmor, garderoba i sanitarnih prostora
- Nadzor radnika — dopušten samo uz ispunjene posebne uvjete i informiranje radnika
Najčešće pogreške
- Kamere bez vidljive obavijesti i informacija o voditelju obrade
- Predugo ili neograničeno čuvanje snimki
- Nadzor javnih površina izvan vlastite imovine
- Izostanak procjene legitimnog interesa
Ključna regulativa
- GDPR — opća pravila obrade osobnih podataka
- Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018) — posebna pravila o videonadzoru i nadzor AZOP-a