// Upravljanje

Zviždač (prijavitelj nepravilnosti)

Zviždač je osoba koja prijavi ili javno razotkrije nepravilnosti o kojima je saznala u radnom okruženju, primjerice kršenje propisa, korupciju ili prijevaru. Hrvatski zakon za zviždača koristi naziv prijavitelj nepravilnosti, a njegovu zaštitu od osvete propisuje Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/22, 136/25), kojim je prenesena Direktiva (EU) 2019/1937.

zviždačprijavitelj nepravilnostipovjerljiva osobazaštita od osveteDirektiva (EU) 2019/1937

Što se smatra nepravilnošću

Nepravilnosti su protupravne radnje ili propusti u područjima koja navodi Zakon (čl. 4.), među ostalim:

  • javna nabava, financijske usluge i sprječavanje pranja novca
  • sigurnost proizvoda i prometa, zaštita okoliša, javno zdravlje i zaštita potrošača
  • zaštita privatnosti i osobnih podataka te sigurnost mrežnih i informacijskih sustava
  • kaznena djela protiv gospodarstva i protiv službene dužnosti, pronevjera i podmićivanje zastupnika
  • kršenja drugih propisa kojima se ugrožava javni interes

Načini prijave

Način Kome Napomena
unutarnje prijavljivanje povjerljivoj osobi kod poslodavca
vanjsko prijavljivanje pučkom pravobranitelju, nakon unutarnje prijave ili izravno prijava izravno policiji ili državnom odvjetništvu daje istu zaštitu (čl. 12.)
javno razotkrivanje javnosti, primjerice medijima zaštita samo ako na vanjsku prijavu (izravnu ili nakon unutarnje) u propisanom roku nisu poduzete odgovarajuće mjere ili postoji neposredna opasnost za javni interes ili rizik od osvete kod vanjske prijave (čl. 26.)

Obveze poslodavca

Sustav unutarnjeg prijavljivanja mora uspostaviti poslodavac s najmanje 50 radnika, a neki poslodavci, primjerice u financijskom sektoru, neovisno o broju radnika (čl. 19.). Poslodavac mora:

  • donijeti opći akt o unutarnjem prijavljivanju i učiniti ga dostupnim svima u radnom okruženju
  • imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika na prijedlog radničkog vijeća ili najmanje 20 % radnika
  • osigurati da povjerljiva osoba potvrdi primitak prijave u roku od sedam dana i dostavi povratnu informaciju u pravilu u roku od 30 dana, a najkasnije u roku od 90 dana (čl. 22.)
  • čuvati identitet prijavitelja i osigurati uvjete za vođenje evidencije o prijavama
  • zaštititi prijavitelja od osvete

Zaštita od osvete

Osveta je svaka radnja ili propust potaknut prijavom koji prijavitelju uzrokuje ili može uzrokovati neopravdanu štetu, primjerice otkaz, degradiranje, smanjenje plaće, premještaj, uznemiravanje ili negativna ocjena rada (čl. 6. toč. 9. i čl. 9.). Prijavitelj ima pravo na zaštitu ako je imao opravdan razlog vjerovati da su prijavljene informacije istinite i da su obuhvaćene Zakonom (čl. 12.). Ako prijavitelj u sudskom postupku učini vjerojatnim da je prijavu podnio u skladu sa Zakonom i da je pretrpio štetu, pretpostavlja se da je šteta posljedica osvete, a poslodavac mora dokazati da je postupio iz opravdanih razloga (čl. 31.). Za osvetu ili otkrivanje identiteta prijavitelja poslodavcu pravnoj osobi prijeti novčana kazna od 5.000 do 100.000 eura (čl. 36.).

Primjer

Računovođa primijeti da tvrtka plaća račune jednog dobavljača za usluge koje nisu obavljene i da je dobavljač povezan s direktorom nabave. Prijavi to povjerljivoj osobi, koja u roku od sedam dana potvrdi primitak, ispita slučaj i u roku od 30 dana obavijesti računovođu o poduzetim mjerama. Poslodavac zbog prijave računovođi ne smije promijeniti radno mjesto, smanjiti plaću ni dati negativnu ocjenu rada.

Detaljnije

// Edukacija zaposlenika

Trebate edukaciju za svoje zaposlenike?

Video tečajevi za zaposlenike i upravu, uz izvještaje kojima dokazujete da je edukacija provedena.

Pregledajte tečajeve